NJEMAČKI RADIO - RDW
14. VII. 1998.
Rusiji ipak kredit
"Bili su to najteži pregovori otkako postoje odnosi Rusije i
Međunarodnog monetarnog fonda", tako je dopredsjednik ruske vlade
i posebni povjerenik predsjednika Jeljcina za odnose s
Međunarodnim monetarnim fondom Anatolij Čubajs okarakterizirao
dvotjedna natezanja s MMF-om. Ali, s obzirom na rezultat trud se
očito isplatio. Rusija će u ovoj i sljedećoj godini za svladavanje
teške financijske krize dobiti kredite u iznosu od 22 milijarde i
600 milijuna dolara. Izvješće Jürgena Döschnera.
"Ukupna svota za ovu godinu iznosi 14 milijarda i 800 milijuna
dolara od čega bi šest milijarda trebalo biti isplaćeno već
sljedećeg ponedjeljka, najavio je Čubajs. Tu su obuhvaćeni već
tekući krediti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, kao
i japanski kredit od milijardu i pol dolara. Ali, Rusija ih ne smije
upotrijebiti za isplatu zaostalih plaća rudarima ili druge svrhe.
"Ovi krediti namijenjeni su jedino stabilizaciji financijskog
tržišta, učvršćenju tečaja rublje i proračuna", izjavio je Čubajs.
Najveći dio međunarodne financijske pomoći trebao bi poslužiti
povećanju deviznih zaliha - što bi trebalo umiriti međunarodne i
domaće štediše i investitore i spriječiti daljnji bijeg kapitala iz
Rusije. Ruska vlada je uz to donijela odluku da svi posjednici
kratkoročnih državnih zajmova mogu ako žele te zajmove promijeniti
u kratkoročne ili srednjoročne dolarske zajmove. To je moguće već
danas zatražiti.
Ali, ma kako opsežan bio ovaj program financijske potpore Rusiji,
on još uvijek postoji samo na papiru. Konačna odluka ovisi o
provedbi ruskih reformi i mjera štednje, ali i mjerodavnih gremija
Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Konkretno to znači
da se protukrizni program premijera Kirijenka mora u svakom slučaju
provesti u djelo. A to ni u kojem slučaju nije sigurno. Sutra će
ruska državna Duma početi raspravu o odgovarajućem paketu zakona, a
već sad je jasno da neke bitne mjere neće dobiti podršku većine u
Parlamentu. Osim toga upitno je može li ruska država doista
provesti svoj ambiciozni program djelotvornijeg ubiranja poreza.
Prvi neuspjesi na tom području, primjerice kod plinske tvrtke
"Gazprom", izazivaju sumnju. Pa ipak, sporazum Rusije s
Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom imat će barem
kratkoročno pozitivan odjek kod ulagača.
***
Međunarodni monetani fond je zbog velikog kredita Rusiji i sam
dospio u financijske poteškoće. Da bi se moglo isplatiti kredite
obećane Rusiji, bit će potrebno posegnuti za pričuvama za slučaj
nužde, priopćio je direktor MMF-a Michel Camdessus. To je prvi put u
povijesti Međunarodnog monetarnog fonda da se poseže za pričuvama
za slučaj nužde.
EXPO 2000
Do otvorenja svjetske izložbe Expo 2000 u Hannoveru ostalo je još
nešto manje od 700 dana. Očekuje se da će izložbu tijekom 5 mjeseci
posjetiti više od 40 milijuna posjetitelja, tisuće novinara će
izvješćivati o pripremama i tijeku izložbe. U svemu tome posebno
mjesto zauzima naša radiopostaja koja je prošloga tjedna otpočela
pregovore s organizatorom Expoa 2000 o medijskom partnerstvu.
Izvješće Guidoa Heinena.
"Cilj partnerstva trebao bi biti pravodobno pobuđivanje zanimanja
širom svijeta za prvu svjetsku izložbu u Njemačkoj. O tome Weirich
kaže:
"Samo po sebi je razumljivo da jedna postaja kao što je njemački
radio s programom na stranim jezicima, čija je zadaća, po zakonu,
širiti sveobuhvatnu sliku Njemačke u ujedinjenoj Europi i u
svijetu, bude na poseban način angažirana pri prvoj međunarodnoj
svjetskoj izložbi na njemačkom tlu. To pružanje usluge je posve
prirodno. A partnerstvo, kojemu mi težimo, medijsko partnerstvo s
EXPO-om, ima za cilj povezivanje s nekim tko će vjerojatno biti
uspješan."
Prema riječima Birgit Breuel, prva svjetska izložba na tlu Njemačke
već sada pobuđuje veliko zanimanje u inozemstvu. U mnogim europskim
zemljama puno je ljudi već čvrsto odlučilo da će posjetiti
Hannover. Organizatori EXPO-a očekuju da će više od 40 posto
posjetitelja stići iz inozemstva, od čega čak pet posto iz
prekomorskih zemalja. EXPO želi što je moguće više gostiju i osobno
pozdraviti, a Birgit Breuel dodaje:
"To će biti veliki globalni događaj, koji će izazvati pažnju u
cijelome svijetu. A da bismo to oblikovali dobro, pozitivno,
atraktivno, za nas zanimljivo, važna je suradnja s partnerom, koji
će slike svjetske izložbe prenositi širom cijelog svijeta.
Naravno, tu Deutsche Welle, kao radio-postaja s programom za
inozemstvo, ima vrlo značajnu i važnu ulogu za EXPO i za cijelu
Njemačku."
Deutsche Welle svoj doprinos suradnji želi dati na tri područja te
pri tom posebno istaknuti da emitira program na 34 strana jezika. A
na radiju i televiziji Deutsche Welle već postoje posebni EXPO-
magazini, koji već sada redovito izvješćuju o planovima i aktualnim
događanjima. Tom ponudom, kazao je Weirich, njemačka postaja s
inozemnim programom pravovremeno će skrenuti pažnju na svjetsku
izložbu kod slušatelja i gledatelja iz cijelog svijeta, koji se
zanimaju za tehničke i društvene novine.
Deutsche Welle želi svjetsku izložbu predstaviti i u internetu, o
čemu Weirich kaže:
"Sva naša 34 uredništva na stranim jezicima dostupna su preko
online službe. Mi nudimo poseban EXPO-servis, aktualne EXPO-
informacije iz programa radija Deutsche Welle na stranim jezicima.
Izvješća našeg radija o pripremama za EXPO moći će se naći i u
internetu, kao audio-file, što znači da će se moći slušati pomoću
računala."
I za vrijeme održavanja EXPO-a, njemačka postaja s programom za
inozemstvo želi dokazati svoje sposobnosti u izvješćivanju na
stranim jezicima. Tako bi Deutsche Welle za vrijeme izložbe
novinarima mogao staviti na raspolaganje svoj tonski i video-
arhiv. Osim toga, razmišlja se i o radioprogramu izložbe na stranim
jezicima za posjetitelje iz inozemstva.
(RDW)
150217 MET jul 98
EU uvodi antidampinške carine na uvoz zaslađivača eritritola iz Kine
Najava događaja - sport - za petak, 17. siječnja
OIF: Tek pokoji gubitnik
ZSE: Oporavak Crobexa, dosegnuli nove rekordne razine
Dakar reli: Al-Rajhi pred pobjedom
U Ministarstvu poljoprivrede sastanak o mjerama zbog slinavke i šapa u Njemačkoj
HRW osudio stanje ljudskih prava u svijetu, ističe dodatnu bojazan od Trumpa
U čakovečkoj bolnici devet novih pročelnika službi, odnosno voditelja odjela
Cijene nafte blizu 82 dolara
Svi Mirexi u plusu