BBC 10. VII. TISAK.

BRITANSKI RADIO - BBC 10. VII. 1998. Pregled tiska U sklopu svog napisa u 'The Timesu' Anthony Lloyd javlja iz Kosova o ozračju straha zbog kojega se mnogi ljudi iseljavaju, osobito Srbi. Strani promatrači, smatra autor, procjenjuju da je više od 30 posto od ukupno 200 tisuća kosovskih Srba napustilo pokrajinu. U međuvremenu se tisuće Albanaca iz dijaspore vraćaju na Kosovo kako bi se borili. Domaći Srbi ne osjećaju se ništa sigurnijima zbog tisuća vojnika i posebnih policajaca koji su poslani na Kosovo iz Srbije. Suprotno raširenom shvaćanju, tvrdi Lloyd, jugoslavenske snage sigurnosti djeluju prilično suzdržano u borbi protiv Oslobodilačke vojske Kosova. Katkad se čini da jugoslavenska vojska izbjegava sukob i najžešće borbe vode se u brdskim područjima uz granicu. Dok se srpski zapovjednici muče pri razradbi djelotvornog plana, više od 90 posto njihovih oklopnih vozila i topova leži nepomično u garnizonima, a Oslobodilačke vojske Kosova, koja drži više od trećine pokrajine, jača iz dana u dan, dok moral Srba slabi, ističe Anthony Lloyd u 'The Timesu'. Guy Dinmore piše u 'The Financial Timesu' o jučerašnjim žestokim borbama na Kosovu jer, kako kaže, međunarodni posrednici opet nisu uspjeli ugovoriti primirje između jugoslavenskih snaga sigurnosti i albanskih separatista. Službenici kosovskih Albanaca kažu da su i jugoslavenska armija i Oslobodilačka vojska Kosova pretrpjeli velike gubitke u višednevnim sukobima kraj Morine, planinskog sela u blizini albanske granice. Lokalni novinari kažu da su se jugoslavenski vojnici i albanski gerilci prvi put borili u rovovima i bunkerima s utvrđenih linija fronte. Borbe su izbile i u blizini grada Peći gdje su albanski separatisti naoružani teškim strojnicama ubili najmanje tri srpska policajca, zaključuje Guy Dinmore u 'The Financial Timesu'. 'The Daily Telegraph' prisjeća se srebreničke tragedije koja se dogodila prije točno tri godine i za koju kaže da je ubojstvo više od 7 tisuća i 300 Bošnjaka, najgori ratni zločin, počinjen u Europi od 1945. godine. No, tri godine nakon što je vojska bosanskih Srba sustavno poubijala odrasle i maloljetne srebreničke muškarce koji su im odolijevali za vrijeme 38 mjesečne opsade, samo jedan njihov pogubitelj Dražen Erdemović, maleni vijak u stroju pomora, osuđen je zbog zločina, kaže 'The Daily Telegraph'. Žene, majke i sestre mrtvih u većini slučajeva čak nemaju ni jadno zadovoljstvo da znaju gdje su njihovi muški rođaci pokopani. Velika većina njih leži u masovnim grobnicama koje tek čekaju na propisnu ekshumaciju. Iako međunarodne agencije neprestano pokušavaju ući u trag ratnim zločincima i identificirati poginule, duhovi Srebrenaca vjerojatno se nikada neće smiriti. Točan broj žrtava se nikad neće saznati, pišu dalje autori članka u 'The Daily Telegraphu', ali se zna tko je odgovoran za zločin. Pokolj je pažljivo planirao general Ratko Mladić, zapovjednik vojske bosanskih Srba, koji je primijećen kako prisustvuje masovnom pogubljenju na kojem je možda poginulo i 2 tisuće ljudi. Ubojstva je odobrio tadašnji vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić. Sud u Haagu izdao je naloge za njihovo uhićenje, ali nije bio učinjen nikakav pokušaj da se oni uhvate dok su bili na tlu Bosne. Sad se vjeruje da se Mladić nalazi u Beogradu, pod zaštitom jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Za Karadžića se priča da je navodno viđen u Bijelorusiji ili Grčkoj. Haaški sud ustraje na tome da će oni na posljetku biti uhvaćeni te da se čeka da se raspadne politička i vojna osnova o koju se oni oslanjaju, zaključuju autori članka u 'The Daily Telegraphu'. 'The Independent' piše o rimskoj konferenciji za osnivanje stalnog međunarodnog kaznenog suda pa kaže kako je preostalo samo još tjedan dana za pregovore, pa se predstavnici više od 150 zemalja suočavaju s opasnošću da usprkos višegodišnjim pripremama njihovi napori ostanu bez uspjeha. Pristaše osnutka suda prisiljeni su prihvatiti, kaže list, da su protivnici suda i dalje toliko brojni, od Sjedinjenih Država, Francuske i Kine, do skupine arapskih zemlja, da je razvodnjena verzija najbolje čemu se mogu nadati. Postoje tri glavne skupine: 50-ak zemalja, uključujući Britaniju, koje žele jak sud, zatim Sjedinjene Države i Francuska, koje žele sud podređen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i vetu pet stalnih članica vijeća, i, na kraju, blok zemalja koji okuplja Meksiko, Indiju i Pakistan te različite arapske zemlje koje najradije ne bi nikakav sud, zaključuje 'The Independent'. U istom listu Marcus Tanner osvrće se na poraz hrvatske reprezentacije u utakmici s Francuskom na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Autor kaže kako su se nakon toga Hrvati spustili na zemlju, s uvjerenjem da je posao dobro obavljen i, u nekim slučajevima, s olakšanjem što je popustila gotovo neizdrživa napetost nakon njihove nevjerojatne pobjede nad Njemačkom. Hrvati su uživali u pažnji koju je njihova zemlja privukla, kaže Tanner, time što je nogometna reprezentacija stigla do polufinala Svjetskog prvenstva. Prijala im je medijska pažnja koja je napokon uvjerila svijet, sedam godina nakon stjecanja neovisnosti, da Hrvatska ne spada u Jugoslaviju, zaključuje Marcus Tanner u 'The Independentu'. (BBC) 130223 MET jul 98