TRPINJA, 11. srpnja (Hina) - Čelnici hrvatskih Srba i zastupnici u Hrvatskom državnom saboru, Vojislav Stanimirović i Milorad Pupovac opetovali su danas kako hrvatski Srbi svoju egzistenciju trebaju graditi u sklopu hrvatske države,
zajedno s drugim hrvatskim građanima. Stanimirović i Popovac istaknuli su to na tribini pod nazivom "Ostati i opstati na vjekovnim ognjištima i osigurati bolji život", što ju je u Trpinji, općinskome središtu nedaleko Vukovara organizirala lokalna organizacija Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
TRPINJA, 11. srpnja (Hina) - Čelnici hrvatskih Srba i zastupnici u
Hrvatskom državnom saboru, Vojislav Stanimirović i Milorad Pupovac
opetovali su danas kako hrvatski Srbi svoju egzistenciju trebaju
graditi u sklopu hrvatske države, zajedno s drugim hrvatskim
građanima. Stanimirović i Popovac istaknuli su to na tribini pod
nazivom "Ostati i opstati na vjekovnim ognjištima i osigurati bolji
život", što ju je u Trpinji, općinskome središtu nedaleko Vukovara
organizirala lokalna organizacija Samostalne demokratske srpske
stranke (SDSS). #L#
Svoju politiku u Hrvatskoj Srbi trebaju voditi čuvajući interese
svoga naroda, ali ih i ne suprotstavljajući većini u Hrvatskoj.
Kulturnu autonomiju, pak, trebaju ostvarivati kroz postojeće
srpske institucije u Hrvatskoj, napomenuli su.
Hrvatski Srbi u posljednje vrijeme postupno obnavljaju svoj
svekoliki život. To ide teško ali lakše nego ratnih godina, ocjenio
je Pupovac.
Kako je dodao, najteže je onome dijelu hrvatskih Srba koji su izvan
Hrvatske. Jer već tri godine nemaju dokumente pa im treba omogućiti
da dobiju državljanstvo države koju sami odaberu, predložio je
Pupovac misleći na Hrvatsku iz koje su otišli ili države u kojima
trenutačno žive, Jugoslaviju ili BiH.
Stotinjak okupljenih na tribini Vojislav Stanimirović podsjetio je
da Srbi iz hrvatskoga Podunavlja do 15. siječnja 2000. godine ne
moraju služiti Hrvatsku vojsku. Tri godine poslije toga oni će
imati pravo pojedinačno zatražiti oslobođenje od služenja vojske.
Kako je rekao, nije riječ o predrasudama prema Hrvatskoj vojsci
nego strahu uzrokovanom nedavno okončanim ratom.
Stanimirović je još jednom izrazio nezadovoljstvo provedbom Zakona
o oprostu. Unatoč tome, kazao je, što postoji popis od 13.500
amnestiranih oni ne znaju vodi li se protiv njih proces zbog kakvoga
drugog kaznenog djela osim onoga za koje su amnestirani.
Inače, općina Trpinja graniči s Vukovarom a obuhvaća sela s
većinskim srpskim stanovništvom. Tijekom posljednje tri godine iz
te je općine iselilo oko 200 obitelji, što je Stanimirović s obzirom
na događanja u tome razdoblju, ocijenio malim brojem i uspjehom.
Jedino selo s hrvatskom većinom u općini Trpinja jesu Ćelije koje je
u srpnju 1991. do temelja spaljeno a svi stanovnici su protjerani.
(Hina) pbo sp
112104 MET jul 98