GB FINANCIAL TIMES CRO PDV

VELIKA BRITANIJA THE FINANCIAL TIMES 7. VII. 1998. PDV se pokazao dvosjeklim mačem "Uvođenje poreza na dodanu vrijednost početkom ove godine imalo je dalekosežan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Ono je povećalo proračunske prihode daleko iznad najboljih vladinih očekivanja, ali je također pojačalo pritisak na likvidnost, povećalo iznose koje poduzeća međusobno duguju jedna drugima, odgodilo isplatu nekih prihoda i usporilo stopu rasta", piše Kevin Done. "Veličina prihoda od PDV-a navela je ministarstvo financija da promijeni svoje procjene hrvatskog gospodarstva, izjavio je prošli mjesec zamjenik premijera i ministar financija Borislav Škegro. Ministarstvo financija sad za 1998. godinu predviđa BDP u iznosu od 170 bilijuna kuna umjesto 125,5 bilijuna kuna predviđenih u prosinačkom proračunu. Jedan učinak uvođenja PDV-a bio je uvlačenje velikih područja sivog gospodarstva u službene kanale. Izbjegavanje poreza bilo je rašireno, a krijumčarenje još cvjeta, posebice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 'Polako se počinje rješavati problem izbjegavanja poreza', kaže g. Škegro. (...) S ojačanim državnim financijama, g. Škegro predviđa uravnoteženi proračun umjesto manjka od 2 bilijuna kuna, što je jednako 1,6% BDP- a predviđenoga krajem prošle godine. (...) Stroga proračunska politika koju je Hrvatska slijedila za posljednje četiri godine od uvođenja nove valute i pokretanja stabilizacijskog programa pomogla je da se postigne jedna od najnižih stopa inflacije u prijelaznim gospodarstvima istočne Europe. Plutajući tečaj, koji je u praksi vezan uz njemačku marku, ostao je stabilan, a strane devizne pričuve stalno rastu. Od hiperinflacije s početka devedesetih i rata, cjenovna inflacija smanjena je s prosječnih 1.518% na manje od 4% u svakoj od prošle tri godine. Posljednje gospodarsko predviđanje Zagrebačke banke govori da bi inflacija mogla narasti do 6% zbog učinka uvođenja PDV-a, no g. Škegro tvrdi da će stopa inflacije ostati ispod 5%. S programom cjenovne stabilnosti, gospodarstvo je u posljednje dvije godine počelo bilježiti znatan rast, iako se procjene veoma razlikuju, s obzirom na nepouzdanost prikupljanja gospodarskih podataka. G. Škegro tvrdi da se prošle godine BDP povećao za više od 7% i za 1998. predviđa rast od kojih 7%. Europska banka za razvoj i obnovu govori o rastu BDP-a od oko 5,5% i u 1997. i u 1998., dok Zagrebačka banka tvrdi da se rast ove godine usporava na oko 4% s 6,5% 1997., no u 1998. predviđa povratak većem rastu od 4,9%. (...)" Novinar dodaje da je Hrvatska nedavno potvrdila svoj kreditni rejting ocjene BBB-, ali da su vodeće međunarodne agencije poput Standard & Poor izrazile svoju zabrinutost zbog porasta manjka tekućeg računa. "Glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović kaže da su strahovi agencija za kreditni rejting pretjerani. Manjak tekućeg računa skočio je s 880 milijuna američkih dolara 1996. na 2,3 bilijuna američkih dolara prošle godine, no dobar dio toga bio je akumuliran u posljednjem kvartalu, dok su potrošači i poduzeća ubrzali uvoz (posebice automobila) prije uvođenja PDV, koji je nametnut po visokoj stopi od 22%. U isto će se vrijeme uzburkanost u domaćim kreditima koja je postojala 1997. (u prvoj godini koja je većem broju kućanstava dopustila posuđivanje) ove godine usporiti, kaže on. 'Ti su zajmovi veoma skupi, mislim da će se to sad usporiti. Očekujem da će se manjak tekućeg računa ove godine prepoloviti.' Prednosti poboljšanja gospodarske izvedbe velik dio hrvatskog stanovništva još nije osjetio. Ljudi su opterećeni cijenama potrošačke košare, koje se često približavaju zapadnim cijenama, dok hrvatski prihodi još predstavljaju tek dio zapadnih primanja, usprkos velikim povećanjima u posljednjih godinu dana. Sve je više navještaja socijalnih nemira, a štrajk nastavnika samo je posljednji simptom. Osim toga, nezaposlenost još iznosi oko 17%, iako je stopa mnogo veća u onim područjima Hrvatske koja su najviše trpjela za vrijeme rata i koja se suočavaju s najvećim izazovima obnove. Zapadni gospodarski promatrači sve su više zabrinuti zbog tempa i kvalitete gospodarskog restrukturiranja, posebice u industrijskim i financijskim sektorima. Brine ih i spor napredak u provođenju privatizacije. Daljnje brige o političim napetostima, domaćim i inozemnim odnosima, često su odvraćali inozemne ulagače, iako ulagačke banke izvješćuju od sve većem interesu inozemstva posljednjih mjeseci. Vlada inzistira da će se važni koraci u privatizaciji velikih državnih tvrtka poduzeti u sljedeće dvije godine. (...)" 100014 MET jul 98