ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Nadbiskup zagrebački kardinal Alojzije Stepinac bio je antifašist i antirasist koji je zazirao od Hitlerova političkog pokreta, poganskih rasističkih načela i nazora, nasilja i krvoprolića, držeći se
enciklike pape Pia XI. od 14. ožujka 1937. U komunizmu je kardinal Stepinac vidio smrtnu opasnost za Katoličku crkvu i hrvatski narod, a napadao je i fašističku ideologiju i uopće rasizam. Za Stepinca misao hrvatstva je na prvom mjestu etička misao što se očitovalo i u njegovim naporima u spašavanju Židova u Drugome svjetskom ratu, istaknuo je dr. Frano Glavina, predstavljajući danas u Novinarskom domu u Zagrebu knjigu Ljubice Štefan "Stepinac i Židovi".
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Nadbiskup zagrebački kardinal Alojzije
Stepinac bio je antifašist i antirasist koji je zazirao od
Hitlerova političkog pokreta, poganskih rasističkih načela i
nazora, nasilja i krvoprolića, držeći se enciklike pape Pia XI. od
14. ožujka 1937. U komunizmu je kardinal Stepinac vidio smrtnu
opasnost za Katoličku crkvu i hrvatski narod, a napadao je i
fašističku ideologiju i uopće rasizam. Za Stepinca misao hrvatstva
je na prvom mjestu etička misao što se očitovalo i u njegovim
naporima u spašavanju Židova u Drugome svjetskom ratu, istaknuo je
dr. Frano Glavina, predstavljajući danas u Novinarskom domu u
Zagrebu knjigu Ljubice Štefan "Stepinac i Židovi". #L#
Knjigu je ove godine objavio zagrebački nakladnik "Croatiaprojekt"
kao četvrti naslov biblioteke "Izazovi", u kojoj su, kao prva
knjiga Biblioteke, izašli i "Protokoli sionskih mudraca", čije je
objavljivanje izazvalo burne reakcije hrvatske javnosti, a
posebice pripadnika židovske zajednice.
U knjizi autorica problematizira odluku Memorijalnoga centra Yad
Vashem iz Jeruzalema da kardinalu Stepincu ne dodijele povelju i
medalju "Pravednik među narodima". To odličje Yad Vashem, po odluci
izrealskoga parlamenta - Knesseta, dodjeljuje isključivo
nežidovima koji su tijekom Drugoga svjetskog rata spašavali
Židove, izlažući time opasnosti svoje živote. Ljubica Štefan, i
sama dobitnica toga najvećeg priznanja što ga izraelska država
dodjeljuje pripadnicima drugih naroda, u nizu izabranih članaka i
predavanja, koji sadrže dokumente i pismene iskaze svjedoka o
Stepinčevoj pomoći i spašavanju Židova tijekom Drugoga svjetskoga
rata, iznosi tvrdnju da je Yad Vashem odličje "Pravednika"
nepravedno uskratio zagrebačkome nadbiskupu Alojziju Stepincu.
Autorica posebno priznanje odaje gospodinu Ameilu Shomronyiju,
osobnome tajniku posljednjega zagrebačkog nadrabina Miroslava
Shaloma Freibergera i dr. Igoru Primorcu, profesoru Hebrejskoga
sveučilišta u Jeruzalemu zato što su 10. ožujka 1994. podnijeli
prijedlog Yad Vashemu da se kardinal Stepinac proglasi
"Pravednikom među narodima".
Hrvatski narod nije genocidan, a kardinal Stepinac nije ratni
zločinac nego ponos hrvatskoga naroda, istina je koja će sigurno
pobijediti, ustvrdila je Ljubica Štefan. Istaknula je da istinu
zaslužuju u jednakoj mjeri i hrvatski i židovski narod kao i da u
samom Izrealu ima puno intelektualaca koji se bore za istinu o
Hrvatskoj i raskrinkavaju mitove i neistine o Hrvatima i
Hrvatskoj.
U proslovu knjige dr. Frano Glavina ističe "priznaju suci Yad
Vashema da je Stepinac spasio brojne Židove, ali da se pri tom nije
izložio opasnosti, jer ga je, vele oni, 'sasvim štitio nadbiskupski
šešir'". Šešir tuluškoga nadbiskupa Julesa Saliege, koji je
posmrtno dobio odličje Pravednika, bio je, pridodao je Glavina,
izgleda nešto slabijijega kvaliteta. U proslovu dr. Frano Glavina
zaključuje, "najveći autoritet naše Crkve uzdignuo je kardinala
Stepinca na čast oltara i Stepinac je svetac, a svecima medalje nisu
potrebne".
(Hina) ip im
091659 MET jul 98