84 HRVATSKA JAVNA VISOKA UČILIŠTA "ČEKAJU" 26.888 "BRUCOŠA"

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Na 84 javna visoka učilišta utvrđeni su konačni kapaciteti za upis studenata u prvu godinu studija u akademskoj godini 1998/99., tako da na mjesta može računati ukupno 26.888 studenata. Od toga 21.928 studenata na redovitom studiju, a na izvanrednom 4.960. U kategoriji "redoviti studij" 15.216 je brucoških mjesta za studente koji će studirati uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, tj. na "teret" državnoga proračuna, njih 6.029 studirat će za osobne potrebe, tj. sami će plaćati studij, a mjesta na redovitom studiju ima i za 683 strana državljana.#L# Kandidati za studentska mjesta na svim hrvatskim javnim visokim učilištima počeli su "natjecateljsku utakmicu" na razredbenim ispitima u ponedjeljak, 6. srpnja, a ispiti će trajati do 15. srpnja. Oni koji će zadovoljiti uvjete, moći će se upisati u prvom upisnom roku od 16. do 22. srpnja, a kandidati kojima to nije uspjelo u prvom upisnom krugu, moći će se na jesen prijaviti na razredbene ispite na ona visoka učilišta na kojima će ostati slobodnih mjesta nakon ljetnog upisnog roka, i to u razdoblju od 1. do 5. rujna. Razredbeni ispiti u jesenskom roku održat će se od 9. do 11. rujna, a kandidati koji polože razredbeni ispit, moći će se upisati u roku od 14. do 17. rujna. Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za visoko školstvo prof. dr. Ivica Mandić ističe da je ukupni kapacitet hrvatskih javnih visokih učilišta u akademskoj godini 1998/99. veći za 5,9 posto u odnosu na prošlu akademsku godinu. Po njegovim riječima, Ministarstvo će u akademskoj godini 1998/99. financirati više redovitih studenata nego u akademskoj godini 1997/98. Povećanje iznosi skoro sedam posto, tako da će uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije prvu godinu studija upisati 15.216 studenata, dok ih je prošle godine upisalo 14.232. Postojeća mreža hrvatskih visokoškolskih ustanova ne bi se trebala bitnije mijenjati u narednom razdoblju, rekao je pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za visoko školstvo. Od akademske godine 1998/99., sveučilišni i stručni studiji i formalno su odvojeni, jer se stručni studij više neće izvoditi na sveučilištu već u sklopu veleučilišta i samostalnih visokih škola. Razdioba između sveučilišnih i stručnih studija je takva, podsjetio je dr. Mandić, da su skoro dvije trećine sveučilišni studiji, a jedna trećina stručni studiji. U brojkama pak to izgleda ovako: u Hrvatskoj djeluju četiri sveučilišta - zagrebačko, riječko, splitsko i osječko. U njihovu je sklopu ukupno 71 visoko učilište, od čega su 55 fakulteti, četiri su akademije, devet visokih učiteljskih škola i tri sveučilišna odjela, tj. studija. Mrežu stručnih studija čini 13 javnih visokih učilišta - sedam veleučilišta: dva u Zagrebu - Tehničko veleučilište i Društveno veleučilište, te veleučilišta u Karlovcu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Požegi, kao i šest samostalnih visokih škola: Visoka zdravstvena škola u Zagrebu, Visoka policijska škola Zagreb, Visoko gospodarsko učilište Križevci, Visoka pomorska škola Rijeka, Visoka pomorska škola Split i Visoka škola za turizam Šibenik. Po Mandićevim riječima, ta će se visokoškolska mreža u narednom razdoblju na nekim mjestima možda restrukturirati, i to na način da će neki fakulteti ili njihovi dijelovi "ući" u sustav stručnoga visokog školstva. Ne bi trebalo doći ni do osnivanja većega broja novih visokoškolskih ustanova, istaknuo je dr. Mandić, ali uz neke časne iznimke do kojih će možda doći iz različitih razloga. Neki od tih razloga, rekao je pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za visoko školstvo prof. dr. Ivica Mandić, mogli bi biti i političke prirode, a odnose se, primjerice, na područje Podunavlja. (Hina) ip db 081423 MET jul 98