SJEDNICA USTAVNOG SUDA

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici prihvatio predreferat u svezi sa zahtjevom skupine predlagatelja za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Kaznenog zakona. U predreferatu je predlaženo da se prijedloge s tim u svezi dostavi na odgovor Hrvatskom državnom saboru, a od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske zatraži stručno mišljenje.#L# Ustavni sud prihvatio je i ustavnu tužbu Z.L. iz Križevaca i ukinuo presudu Vrhovnog suda RH, presude općinskih sudova u Bjelovaru i Križevcima, te predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Podnositelj ustavne tužbe navodi da mu tužena banka nije na ugovoreni i propisani način isplatila deviznu kamatu, a da su sudovi to ocijenili opravdanim, jer su u jednom dijelu razdoblja oročenja (1984.do 1988) bili na snazi propisi koji su tu mogućnost dopuštali samo za građane na privremenom radu u inozemstvu za vrijeme boravka u inozemstvu. Podnositelju je za to razdoblje obračunata i isplaćena dinarska kamata, što je primio na ime djelomičnog ispunjenja ugovorne obaveze, dok je za preostali dio potraživanja podnio tužbu smatrajući da se radi o nedopustivoj retroaktivnoj primjeni propisa. Osim toga, izmjena propisa u spornom razdoblju nije se odnosila na ugovore o depozitu već na devizne štedne uloge građana i devizne račune, a podnositelj drži da je banka bila dužna izvijestiti svoje komitente o izmijenjenim okolnostima i nemogućnosti ispunjenja ugovornih obveza. U konkretnom slučaju Sud je utvrdio da su povrijeđena ustavna prava na zakonito suđenje i jednakost pred zakonom i sudovima. Ustavni je sud usvojio je također ustavnu tužbu skupine podnositelja iz Makarske (koji drže da im je nezakonito utvrđena porezna osnovica i razrezan porez na nasljedstva i darove), ukinuo je presudu Upravnog suda Republike Hrvatske i rješenje Porezne uprave Ministarstva financija RH. Predmet će se vratiti Središnjem uredu Porezne uprave Ministarstva financija na ponovni postupak. Podnositelji smatraju da ne postoji pravni temelj za razrezivanje tog poreza, jer ni jedan građanin Republike Hrvatske koji je otkupio stan u društvenom vlasništvu i stekao nad njim vlasništvo i pravo korištenja pripadajućeg zemljišta nije na to platio porez, te drže da da im je osporavanim odlukama povrijeđeno ustavno pravo na jednakost svih pred zakonom. U obrazloženju odluke Ustavnog suda stoji da je pravno neutemeljno stajalište o dužnosti plaćanja poreza na "stjecanje" prava korištenja dijela zemljišta koje prati pravnim poslom stečeno pravo vlasnika na određenom dijelu stambene zgrade. (Hina) dm dd 081410 MET jul 98