SAMOUBOJSTVA U OSJEČKO- BARANJSKOJ ŽUPANIJI

OSIJEK, 7. srpnja (Hina) - Po podatcima Policijske uprave osječko- baranjske prošle je godine samoubojstvo u toj županiji počinilo 35 osoba više nego preklani. Godine 1996. počinjeno je 55 samoubojstava i 17 pokušaja, a lani 90 samoubojstava i 34 pokušaja. U prvih šest mjeseci ove godine u Osječko-baranjskoj županiji počinjeno je 35 samoubojstava i 19 pokušaja, od toga najviše u travnju i svibnju, po deset, te u lipnju, šest. Najčešći način oduzimanja života je vješanje. Prošle se godine objesilo 47 ljudi a 18 se ubilo vatrenim oružjem. Osim na te samoubojice se odlučuju na utapanje, trovanje, bacanje s visokih objekata i ostale načine oduzimanja života. Po mišljenju prof. dr. Nikole Mandića, voditelja Psihijatrijske klinike Kliničke bolnice u Osijeku, u postotku broj samoubojstava unazad sedam godina ipak nije znatnije porastao. No zabrinjava veliko povećanje depresivnih bolesti, koje su uzrok mnogih drugih bolesti, pa i samoubojstva, dodao je. U Osijeku su prošle godine 42 osobe počinile samoubojstvo, od njih 22 vješanjem, u Đakovu 17 osoba, a po podatcima PU u prvih šest mjeseci 1997., nakon ulaska u tadašnje područje pod UNTAES-om, u Belome je Manastiru počinjeno deset samoubojstava. Među osobama koje si oduzimaju život najviše je onih u dobi od 55 do 60 godina, no ima i mladih. Među samoubojicama prednjače muškarci, pa je primjerice u Osijeku prošle godine od 42 samoubojice bilo 28 muškaraca. Depresija je teška bolest, koja se mora liječiti, ističe dr. Mandić i dodaje da se, na žalost, najčešće liječe posljedice, a ne uzroci depresije, koje se očituju u raznim bolestima. Današnji su uzroci depresije raznovrsni, a svakako su povezani s ratom, poratnim sindromima i siromaštvom, a posebice s obiteljskim statusom, jer je obitelj ugrožena kao cjelina. Osim toga, napominje dr. Mandić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za suicide, samoubojstva su vječna zagonetka. Zanimljivo je da je u Osječko- baranjskoj županiji unazad desetak godina najveći broj samoubojstava počinjen u Aljmašu i Dalj Planini, što dr. Mandić objašnjava poremećajima tradicionalne seoske okoline, što se očituje u izgradnji vikendica i ostalomu. (Hina)vs vkn 070926 MET jul 98