ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Najava da će poslovne banke od jeseni biti oslobođene obvezatnog redeponiranja dijela svojih sredstava kod inozemnih banaka pruža mogućnost da se ponovno razmotri prijedlog tekstilaca Vladi RH da se tako
oslobođena devizna sredstva koriste za financiranje i stimuliranje izvoza, rekao je predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori mr. Stjepan Sabljak na današnjoj sjenici koja je održana u HGK.
ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Najava da će poslovne banke od jeseni
biti oslobođene obvezatnog redeponiranja dijela svojih sredstava
kod inozemnih banaka pruža mogućnost da se ponovno razmotri
prijedlog tekstilaca Vladi RH da se tako oslobođena devizna
sredstva koriste za financiranje i stimuliranje izvoza, rekao je
predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori mr. Stjepan Sabljak na današnjoj sjenici koja
je održana u HGK.#L#
Kako on smatra, izvozni se poslovi gotovo u cijelosti i u roku
naplaćuju, pa bi devize hrvatskih građana bile sigurnije kod
izvoznika nego li u stranim bankama.
Direktor omiškog Galeba Miroslav Raljević je istaknuo da nerealna
politika tečaja kune samo nagomilava strukturne probleme hrvatskog
gospodarstva. Naime, ako pogledamo odnos kupovne moći i današnjeg
tečaja kune, ona je, ističe Raljević, precijenjena za 56 posto, što
znači da su i plaće, iako su nominalno trostruko više od 1993.
godine, zapravo realno sve niže.
Prema njegovim riječima, u tim uvjetima, cijena rada je sve viša, a
sitni pomaci smanjenja doprinosa između dva i tri posto za
tekstilnu industriju, kao radno intenzivnu, ne znače ništa.
Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost Galeb, koji izvozi 80 posto
svoje proizvodnje, samo je u prvih šest mjeseci ove godine za PDV
dao 2,5 milijuna kuna, od čega je za uvoz potrebnih sirovina
potrošio 1,89 milijuna kuna, a ostatak na "financiranje domaće
trgovine i države".
Direktor varaždinskih Vis tkanina Dragutin Lončarić, tekstilne
tvrtke koja također izvozi 80 posto proizvodnje, naglasio je da je
uvoz radi izvoza, istina oslobođen carine, ali ne i PDV-a, a PDV je
ponekad i nekoliko puta veći od iznosa pune carine.
Vis tkanine trebaju više od milijun njemačkih maraka dodatnih
sredstava mjesečno samo za nabavu sirovina, a povrat ponekad traje
i do mjesec dana.
Udruženje tekstilne i odjevne industrije je i protiv uvođenja
jedinstvenih carinskih stopa, jer njegovi članovi smatraju da nije
isto što se i kako uvozi. Tekstilci će također ponovno zatražiti od
Vlade RH oslobađanje od carine uvoza neophodne opreme koja se ne
proizvodi u Hrvatskoj, kao i redovne susrete Udruženja sa
predstavnicima Vlade i resornih ministarstava o problemima te
značajne izvozne djelatnosti.
(Hina) js vel
031333 MET jul 98