ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Hrvatska je napravila značajan napredak u ispunjavanju obveza preuzetih prema Vijeću Europe, ali mnoge od njih još uvijek moraju biti ispunjene, rekla je u četvrtak u Zagrebu predsjednica Parlamentarne
skupštine Vijeća Europe.
ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Hrvatska je napravila značajan napredak
u ispunjavanju obveza preuzetih prema Vijeću Europe, ali mnoge od
njih još uvijek moraju biti ispunjene, rekla je u četvrtak u Zagrebu
predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.#L#
U govoru održanom u Europskom domu, Leni Fischer je istaknula da je
Hrvatska ratificirala ključne Konvencije Vijeća Europe, da
surađuje u provedbi Daytonskih mirovnih sporazuma, te je
pozdravila donošenje Plana povratka izbjeglica i prognanika.
Međutim, Hrvatska još mora raditi na "slobodi i nezavisnosti
medija, slobodi izražavanja, rješavanju etničkih problema i
nedostacima vezanim uz izbornu proceduru", rekla je predsjednica
Parlamentarne skupštine VE koja u četvrtak završava svoj
četverodnevni službeni posjet Hrvatskoj.
Na konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon predavanja
Fischer nije željela podrobnije komentirati na koji način Zagreb
ispunjava preuzete obveze rekavši da je to posao izvjestitelja
Parlamentarne skupštine VE koji u rujnu, a ne kao što je ranije
predviđeno u srpnju, dolaze u posjet Hrvatskoj.
"Ne bi bilo pošteno miješati se u njihov posao", istaknula je
Fischer. Dodala je da tek nakon što izvjestitelji pripreme izvješće
i o njemu rasprave odbori, Parlamentarna skupština može o izvješću
dati svoje mišljenje.
Leni Fischer sastala se tijekom boravka u Hrvatskoj, između
ostalih, s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom,
predsjednikom Sabora Vlatkom Pavletićem i predsjednicom
Županijskog doma Katicom Ivanišević, potpredsjednikom Vlade i
ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, potpredsjednicom Vlade
i ministricom za europske integracije Ljerkom Mintas-Hodak, te
drugim visokim dužnosnicima Vlade i Sabora, a posjetila je i
Vukovar i Dubrovnik.
Leni Fischer je u Europskom domu govorila i o povijesti, razvoju i
temeljnim zadaćama VE osnovanog 1949. godine, te na razdoblje
njegova širenja na zemlje istočne i srednje Europe.
"Prije 1989. godine ni jedna zemlja srednje ni istočne Europe nije
ispunjavala uvjete za članstvo u Vijeću Europe, a to su poštivanje
ljudskih prava i načela parlamentane demokracije i pravne države",
rekla je Fischer, naglasivši kako to nije spriječilo Vijeće Europe
da sanja o "široj Europi".
Iste godine, Vijeće Europe utemeljilo je status posebnog gosta kako
bi se istočnoeuropske i srednjoeuropske zemlje, kroz suradnju s tom
organizacijom, približile standardima VE.
U međuvremenu brojne su zemlje pristupile u punopravno članstvo VE,
među njima i Hrvatska u studenome 1996. godine, a danas još šest
zemalja čeka svoj pristup - Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija,
BiH, Gruzija i Jugoslavija.
(Hina) maš fp
021249 MET jul 98