BBC-AUSTRIJA I EU-1-7

BRITANSKI RADIO - BBC 1. VII. 1998. Austrija, novi predsjedatelj Europske unije "Austrija je danas od Velike Britanije preuzela funkciju predsjedatelja EU-om na sljedećih šest mjeseci. Njezin glavni zadatak u tom razdoblju bit će pregovori s istočnoeuropskim i srednjoeuropskim zemljama koje žele pristupiti Europskoj uniji, od kojih četiri graniče s Austrijom. No, to je pitanje u Austriji vrlo sporno i vlada u Beču smatra kako građani tih zemalja ne bi smjeli odmah nakon njihova pristupa Uniji dobiti pravo na useljavanje u druge zemlje, članice Unije. Stalno pucketanje i zvukovi vojnog radija najbolji su dokaz da Austrija ozbiljno shvaća kontrolu svoje duge granice s istočnom Europom. Njezini graničari pokušavaju zaustaviti nezakonite useljenike koji prolaze kroz sigurnosnu mrežu na Zapad, a granica je toliko široka i dugačka da ju je gotovo nemoguće zatvoriti. Ovako poručnik Konrad Gölinger opisuje probleme svoje granične postrojbe. 'Ako pogledate unatrag, oko dva kilometra dalje nalazi se grad čija se svjetla vide iz daljine. Ljudi uvijek idu onamo, sjedaju na vlak ili autobus i odlaze za Beč. A iz Beča mogu otići kamo žele zbog schengenskog sporazuma o slobodi kretanja'. A problem za Austriju je u tome što tisuće onih koji putuju prema tom svjetlu, čak većina, želi ostati u Beču. Austrija je za njih poput doma, srednja Europa sa stvarnim novcem. Jedan od takvih je električar Ervin Szabo, koji preuređuje stare mađarske seoske kuće u kuće za odmor Austrijanaca. On želi legalno ući u Austriju i zna poduzeće koje bi ga zaposlilo ako može doći u Beč. No, nije samo tako jednostavno biti prihvaćen u zemlji u kojoj može zaraditi dvadeset puta više nego sada. 'Bilo je bolje prije nego je Austrija ušla u EU. Sad mnogi ljudi iz Mađarske i drugih zemalja žele raditi u Austriji, ali to je teško. Morate pribaviti toliko papira i dati ih prevesti - samo na to morate potrošiti mjesečnu plaću'. No, pitanje je kako bi bili dočekani u Austriji, gdje mnoge ekstremno desne organizacije imaju programe izravno uperene protiv useljenika, njihov je tisak zabranjen, ali se njihova mišljenja očito probijaju u središta austrijske politike. Ovako o tome govori vođa treće po veličini austrijske stranke - Stranke slobode Jörg Haider: 'Mi smo u oporbi, ali zato upravljamo dugo vremena, jer mi utječemo na vladu svojim idejama i argumentima. Mislim kako je to dobar primjer djelotvorne demokracije, koji pokazuje kako postoji veza između vlade i oporbe'. Heider želi da se širenje EU-a odgodi za 15 do 20 godina, dok Mađari i drugi ne bi imali životni standard otprilike koliki i Austrijanci. Austrijski ministar unutrašnjih poslova Carl Schleger je protiv toga, ali traži da članstvo u Uniju za istočnoeuropske zemlje ne uključi i automatsko pravo na slobodno kretanje po drugim zemljama Unije: 'Proći će mnogo vremena dok te zemlje postanu punopravne članice Unije. Naš je zadatak da osiguramo da sve zemlje imaju sličan status kad postavljaju zahtjev za učlanjenje u Uniju'. Preuzimanjem uloge predsjedatelja Unije, Austrija je ušla u središte pažnje u Europi, a takvim stavom njezina vlada mogla bi stvoriti predodžbu o Austriji kao zemlji koja nije spremna prihvatiti najveći projekt EU-a od njezina osnutka". (BBC) 020142 MET jul 98