BBC-MUDRINIĆ-30-6

BRITANSKI RADIO - BBC 30. VI. 1998. Ostavka Mudrinića Generalni direktor HRT-a Ivica Mudrinić nakon dugotrajnih najava odlazi s tog položaja. Javnost sada nagađa o njegovu nasljedniku, a nakon najčešće spominjanog imena, jedno od najbliskijih suradnica predsjednika Tuđmana - Vesne Škare-Ožbolt, u kombinaciji se sada, navodno, našao i čovjek koji je bio zadužen za mirnu reintegraciju istočne Slavonije, umjereni HDZ-ovac Ivica Vrkić. No, znači li ta smjena i uistinu važne promjene na državnoj televiziji?", pitanje je što ga postaja postavlja u uvodu priloga Snježane Kobeščak koja kaže: "Međunarodna zajednica već dugo traži promjene na hrvatskoj državnoj televiziji. Odlazak Ivice Mudrinića s njezina čela nije došao kao iznenađenje jer je već dugo bio najavljivan, no, hoće li promjena na čelu HRT-u značiti i znatniji pomak prema demokratizaciji ove kuće... predsjednica Hrvatskog novinarskog društva Jagoda Vukušić nije uvjerena u to. = Ukoliko te promjene rezultiraju time da se Vijeće HRT-a bira, odnosno da ono bude sastavljeno od nezavisnih osoba poznatih javnosti... koje se ne daju kontrolirati i manipulirati, onda bi sigurno došlo do nekih promjena na HRT-u i onda bi odista bila moguća javna televizija - ono za što se velik dio javnosti i novinara zalaže. Ako promjene budu na način da to ne bude postignuto, a na čelo kuće dođe međunarodnoj zajednici prihvatljivija osoba, pa dođe do nekih drugih kadrovskih rješenja prihvatljivijih međunarodnoj zajednici, nema jamca da će taj program i biti drukčiji. Osim što će možda biti malo drukčiji program, to neće biti javna televizija koju može osigurati samo njezino pozicioniranje u zakonskom smislu kao javne. A to onda znači, prije svega, nezavisne osobe Vijeća HRT-a. Jer oni su odgovorni za krojenje programske politike. - U rujnu očekujemo saborsku raspravu oko tih prijedloga kojima bi se, zapravo, trebalo pomoći da se državna televizija polako pretvori u javnu. U čemu je glavna razlika između prijedloga oporbe i prijedloga vladajuće stranke? = Po prijedlogu HDZ-a, Vijeće HRT-a imenuje parlament, a predlažu ga, u većem dijelu, nezavisne institucije i institucije kao što su Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko novinarsko društvo itd., u svakom slučaju više ljudi izvan politike od onih koji predstavljaju političke stranke, što je pomak u odnosu na prije. Ali te ljude imenuje Sabor - znamo mi gdje živimo - to teoretski i praktično može izgledati da neće biti konstituirano Vijeće dok se ne nađu osobe koje će se sviđati HDZ-u. Po oporbenom prijedlogu to su nezavisne osobe koje predlažu upravo te institucije - one odlučuju koje će osobe biti u Vijeću HRT-a, a ne Sabor. To nisu tako strašne razlike, mi bi i sada mogli imati dobru situaciju da u Vijeću HRT-a ne sjede ljudi koji su, ovako, kao na lancu. - Znači, mislite da nakon rasprave u Saboru u rujnu, možemo očekivati neke važnije promjene? = Ministar Granić je na promociji knjige u HND-u 'Priručnik o slobodi javne riječi' rekao da će prijedlog zakona HRT-a biti maksimalno blizak onome što traže novinari. A s druge strane, čujemo da je vrlo ozbiljno pokrenuta inicijativa da eksperti Vijeća Europe taj zakon prekontroliraju prije nego što uđe u završno čitanje. - I dok očekuju rujansku raspravu Zakon o HRT-u, novinari s nadom pogledavaju prema međunarodnoj zajednici da im pomogne u demokratizaciji najvažnijeg medija u Hrvatskoj. Mark Thompson, glasnogovornik Ureda OESS-a u Zagrebu kaže kako bi Zakon o HRT-u trebao svakako osigurati njezinu neovisnost od parlamenta. - Vjerujemo da istinska javna radio-televizija mora imati određene oblike zaštite protiv direktora. Mora biti sposobna braniti svoju autonomiju kao institucija od prevelikog utjecaja Parlamenta. - Jedno od glavnih pitanja je i smiju li glavni urednici biti članovi političkih stranaka? Urednik za Europu Svjetske službe BBC-a Mark Brehn objašnjava kako je to, primjerice, riješeno u Britaniji, čija se nacionalna radio-televizijska kuća često nalazi kao primjer dobro organizirane javne, a ne državne televizije. = Osoblje BBC-a, uključujući menadžere i urednike, mogu biti članovi političkih stranaka. Ali bitna je razlika između BBC-a i radio-televizijskih kuća, primjerice u u Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji ili bivšim komunističkim zemljama da ljudi u BBC-u svoja politička uvjerenja ostavljaju pred vratima. Oni mogu biti članovi političkih stranaka, ali se njihova politička uvjerenja ne smiju ni na koji način odraziti na njihov rad. Tako da ja nemam pojma koju političku stranku moji nadređeni podržavaju. - Kakvo je stanje s BBC-evim Upravnim vijećem koje ima otprilike istu ulogu kao Vijeće HRT-a u Hrvatskoj? = BBC-evo Upravno vijeće je vrlo britanska ustanova, a unutar sebe je izjednačena u smislu političke zastupljenosti i zastupljenosti različitih dijelova društva. Predstavnici dolaze iz vlade, iz sindikata, iz nižih i viših slojeva itd., ali to nije formalizirano već postoji neformalna ravnoteža između članova vijeća koje je imenovala vlada, s time da ono predstavlja najširi mogući spektar britanskog društva. U Upravno vijeće BBC-a se ne ulazi zato što pripadate posebnoj političkoj stranci. To je apsolutno isključeno. - Odobrava li parlament u Britaniji izbor članova Vijeća? = Premijer ima pravo imenovati članove Upravnog vijeća BBC-a, ali budući da se radi o Britaniji, budući da se u Britaniji stvari rade džentlemenskim dogovorima koji se temelje na dugoj tradiciji, pri čemu pravila ne postoje nigdje napisana, nitko ne bi bio imenovan na svoje mjesto, a da nije prihvatljiv glavnom direktoru BBC-a - predstavniku Upravnog vijeća. I to se sve događa, u principu, konsenzusom. Bitno je da strane imaju pravo veta u slučaju da je neka osoba izuzetno neprihvatljiva. - Očito stvari nisu tako jednostavne. U društvu u kojem se demokratski proces tek počeo nedavno razvijati, teško je očekivati nagle promjene. Tradicija i mogućnost džentlemenskih dogovora u Britaniji neizmjerno pomažu. Pa upravo zbog toga u Njemačkoj, kad se nakon rata bio ustanovljavao sustav radio-televizije, britanski princip namjerno nije bio korišten. (BBC) 010428 MET jul 98