LJUBLJANA, 30. lipnja (Hina) - Slovenske političke stranke nisu uspjele prihvatiti usklađenu izjavu o protupravnom djelovanju komunističkog sustava i deklaraciju kojom bi se odredili prema događajima u Drugom svjetskom ratu i
neposredno nakon njega.
LJUBLJANA, 30. lipnja (Hina) - Slovenske političke stranke nisu
uspjele prihvatiti usklađenu izjavu o protupravnom djelovanju
komunističkog sustava i deklaraciju kojom bi se odredili prema
događajima u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega.#L#
Takozvane pomirbene dokumente uskladili su prije mjesec dana
predsjednici parlamentarnih stranaka, ali se vodstvo nekih
stranaka lijeve političke orijentacije prema njima negativno
opredijelilo.
Dokument su odbacili reformirani komunisti (Udružena lista),
izrekavši tako nepovjerenje svom sadašnjem predsjedniku Borutu
Pahoru. Dokument o osudi komunističkog sustava odbila je i Stranka
demokratskih umirovljenika (Desus), te Slovenska nacionalna
stranka (SNS).
Dokumente je unatoč primjedbama na tekst podržala stranka
premijera Janeza Drnovšeka. Liberalni demokrati smatraju međutim
da je tekst potrebno doraditi. Sam Drnovšek izjavio je nakon
sjednice na kojoj se o toj temi odlučivalo kako želi da se pitanje
distanciranja od komunizma i nacionalnog pomirenja u državi jednom
za svagda zaključi, ali da u državi postoje političari koji bez
polemika o povijesnim temama ne bi mogli preživjeti.
Glavni predmet neslaganja u tekstu rezolucija i dalje je sukob
slovenskih domobrana i partizana u Drugom svjetskom ratu. Ljevica
inzistira na tumačenju kako je glavni cilj partizana bila borba
protiv okupacije, a desnica da su partizanski pokret preuzeli
komunisti upravo u želji da izvedu revoluciju i "novu okupaciju".
Konzervativni blok inzistira i na jasnoj osudi masovnih egzekucija
nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji. Kako tvrdi nekadašnji
partizan, a danas predsjednik udruge Lipa pomirenja, advokat
Stanislav Klep, prema žrtvama likvidacija političkih protivnika i
poraženih vojski u Sloveniji 1945. godine ni danas se ne pokazuje
dovoljno pijeteta, a žrtve i mjesta njihova stradanja nemaju
spomenike i knjige umrlih kako je to slučaj s poginulim
partizanima.
"Iako se to desetljećima prikrivalo, nije ostalo tajnom da je
Slovenija zemlja masovnih grobnica. U 190 koliko ih je do sada
otkriveno leži najmanje 24 tisuće ubijenih Slovenaca i 150 tisuća
pobijenih pripadnika drugih naroda, a ima ih još. Za zločine u
kojima suodgovornost ima socijalistička Slovenija današnja država
mora izreći svoje žaljenje", kaže Klep.
(Hina) fl dh
301142 MET jun 98