NJEMAČKA 27. VI. SZ: BIH-KAPACITETI ZA PRIJEM POVRATNIKA PRETRPANI SU

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 27. VI. 1998. Borba za smještajne kapacitete "Bonn se želi brzo riješiti gotovo svih bosanskih izbjeglica, koji još žive u Njemačkoj. No mnogi su gradovi u Bosni i Hercegovini preopterećeni prijamom povratnika. UNHCR i informativni ured Caritasa i đakonata u Sarajevu govore o katastrofalnim prilikama u prepunim izbjegličkim logorima. Prognanici iz srpskog dijela Bosne još se ne mogu vratiti svojim domovima te su prisiljeni tražiti utočište i prijavljivati se u bosansko-hrvatskoj federaciji. Ta je prijava pretpostavka za državnu ili međunarodnu pomoć, izvješćuje glasnogovornik UNHCR-a Stefan Telöken. Mnogi neprijavljeni povratnici nemaju pravo na humanitarnu pomoć odnosno na potporu pri potrazi za stambenim prostorom. 'Osim toga, svjetski program za prehranu počeo je smanjivati pomoć u živežnim namirnicama', kaže Telöken. Kanton Tuzla-Podrinje, jedno od omiljenih ciljanih područja povratnika, posebno se po informacijama humanitarnih organizacija opire daljnjoj registraciji prognanika iz srpskog dijela Bosne. 'Grad Tuzla već sada ima 40 do 60 tisuća ljudi više nego što je imao prije rata', objašnjava Jörg Kaiser iz ureda Caritasa i đakonata. 'Izbjeglice su potisnute u rubna područja u okolici Tuzle, gdje se nalaze brojni izbjeglički logori', napominje Kaiser. Stari i bolesni ionako su u sve većim sabirnim kapacitetima u čitavoj Bosni sve više prepušteni sami sebi: 'U nekima vladaju katastrofalne prilike', dodaje Kaiser. On opovrgava i vijesti po kojima u Sarajevu još ima puno slobodnih stanova. I u Sarajevu se povremeno javljaju teškoće pri registraciji. U mnogim slučajevima izbija samovoljna protjerivačka borba za posljednje preostale smještajne kapacitete, upozorava Kaiser i ističe: 'Ljudi bez utjecaja i uglavnom povratnici izloženi su velikom maltretiranju', kaže taj humanitarni radnik. Kanton Una-Sana, smješten na sjeverozapadu Bosne, također jedan od glavnih ciljeva povratnika, prepun je poput tuzlansko- podrinjskog. 'Posebno u Sanskom Mostu mnoge obitelji žive na minimumu prostora - u jednoj jedinoj sobi', izvješćuje Kaiser. Kantonalni ministar za izbjeglice Ismet Botonjić upozorio je humanitarne organizacije u Njemačkoj da je 'smještaj postao zabrinjavajući'. Stoga nije moguće primiti dodatne brojne izbjeglice iz Bosanske, Gradiške, Banje Luke, Bosanskog Novog Prijedora, naglasio je Botonjić i dodao: 'Moramo napomenuti da je naš kanton već primio najveći broj povratnika iz Njemačke i ostalih zapadnih zemalja'. Do kraja svibnja ove godine iz Njemačke se u Bosnu i Hercegovinu vratilo 180 tisuća od nedašnjih ukupno 350 tisuća izbjeglica, ističe glasnogovornik UNHCR-a Telöken. Time je broj prognanika u Bosni porastao na više od 800 tisuća. Samo u malom bošnjačkom dijelu Bosne i Hercegovine (izvan područja pod srpskom i hrvatskom prevlašću) živi 450 tisuća izbjeglica, napominje Telöken. No, veliki povratnički val tek predstoji budući da su upravo počeli ljetni praznici kad obitelji s djecom-školarcima kreću na put. Telöken upozorava da u takvoj situaciji ne treba prenagljeno repatrirati stare, bolesne ili traumatizirane osobe, kao ni udovice ili udovce s maloljetnom djecom ili ljude bez bližih poznanika: 'Te posebno ugrožene skupine moraju dobiti privremenu zaštitu. One ne mogu pridonijeti izgradnji zemlje, a u Bosni ima dovoljno nezaposlenih', upozorava Telöken. Gotovo sve bosanske izbjeglice, koji još žive u Njemačkoj, primili su ovih dana od ureda za strance poziv da napuste zemlju. Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel (FDP) već je početkom ove godine nazvao 1998. 'godinom povratka'", izvješćuje Uwe Pollmann iz Sarajeva. 290100 MET jun 98