UDRUGA HRVATSKIH SUDACA: CILJ NEOVISNO SUDSTVO

ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Osnovni ciljevi Udruge hrvatskih sudaca su zauzimanje za dosljedno poštivanje ustavnosti i zakonitosti, jačanje neovisnosti sudstva i zalaganje za odgovarajući društveni i materijalni položaj sudaca, rekao je danas glasnogovornik Ranko Marijan na prvoj konferenciji za tisak te udruge u Zagrebu. #L# On ističe da je neovisna sudbena vlast u sustavu trodiobe vlasti, i u okružju vladavine prava civilizacijska stečevina i javno dobro. Dodao je da novinari stvaraju demokratsko ozračje u kojem se rađa osjetljivost i reakcija javnosti na pokušaje zadiranja u slobode sudačkog odlučivanja. Jedino neovisan, stručan, zakonit, ali i javan rad sudova uživa povjerenje i uvažavanje javnosti i samo se na takvom radu može trajno temeljiti pravna država. Marijan je napomenuo da će se Udruga, poput svojevrsnog sindikata sudaca, boriti na svim područjima od interesa za sudačku profesiju, uključujući i problem niskih plaća, jer sudački platni sustav nije primjeren ustavnom položaju sudbene vlasti i ne osigurava jednakopravnost, već inferiornost i nezadvoljavajući status u odnosu na druge dvije grane državne vlasti (zakonodavnu i izvršnu). Najavio je i oštrije metode borbe za poboljšanje materijalnog položaja sudaca. Nezadovoljavajućem statusu sudbene vlasti pridonose i nestručni i zlonamjerni komentari koji stvaraju atmosferu općeg nepovjerenja u stručnost i etičnost cijelog hrvatskog sudačkog kadra. Marijan je istaknuo da pojedini visoko pozicionirani policijski djelatnici povremeno, ali sve češće iznose objede na račun sudaca. No, dodao je da je svakodnevna suradnja s policijom korektna. Udrugu je nemalo iznenadila izjava potpredsjednice hrvatske Vlade Ljerke Mintas-Hodak iz koje se dao izvući zaključak kako je pravosudni ispit "neozbiljan ispit". Obzirom da se on polaže pri Ministarstvu pravosuđa, postavlja se pitanje iz kojih je činjenica potpredsjednica Vlade izvukla taj zaključak i što je u sklopu svojih ovlaštenja poduzela kako bi ovaj ispit i po njenom mišljenju postao ozbiljan, rekao je glasnogovornik Marijan. Po njegovim riječima mnoštvo je svakodnevnih primjera koji odmažu stvaranju one demokratske kulture i civilizacijskoga ozračja, u kojem se jedino može graditi neovisnost sudstva. Marijan je istaknuo primjer novinara Marka Barišića i ministra unutarnjih poslova Ivana Penića. Barišić u komentaru u "Vjesniku" od 28. travnja ove godine, nakon što netočno perezentira činjenice s glavne rasprave, zaziva ukidanje jedne konkretne prvostupanjske presude "... i iz političkih razloga". Ministar Penić u više navrata tvrdi za jednu drugu nepravomoćnu sudsku odluku kako je pogrešna i iznosi mišljenje da će drugostupanjski sud tu pogrešku ispraviti, rekao je Marijan. Dopredsjednik udruge i predsjednik zagrebačkog Općinskog suda Đuro Sessa izrazio je neslaganje sa zapažanjima Pučkog pravobranitelja koji u svojem izvješću za prošlu godinu na prvo mjesto zapažanja o povredama ustavnih i zakonskih prava građana stavio pritužbe građana na neažurnost sudova. On ističe da je izvješće pravobranitelja načelno povoljno za sudbenu vlast, jer se oko 8 posto svih zaprimljenih pritužbi odnosilo na neažuran rad sudova i nestručan rad sudaca. Udruga smatra nepotrebnim izmjenu Zakona o pučkom pravobranitelju, kojim bi se njegove ovlasti, regulirane člankom 7. i 11. tog zakona, proširile na sudbenu vlast. Tu izmjenu zatražio je pučki pravobranitelj. Naime, sudbena vlast je samostalna i neovisna od zakonodavne i izvršne vlasti i ne trpi izravne intervencije u konkretnim sporovima. Pučki pravobranitelj može putem Ministarstva pravosuđa, koje jedino može od sudova tražiti izvješća o konkretnim sporovima, tražiti obavijesti ili reagirati povodom pritužbe građana na sud, ali ne i na samo suđenje i donošenje presude, rekao je na kraju Sessa. (Hina) nz gk 261751 MET jun 98