ŽENEVA, 25. lipnja (Hina/Reuters)- Konferencija o razoružanju u Ženevi završila je u četvrtak sedmotjedno zasjedanje koje je u velikoj mjeri zasjenjeno indijskim i pakistanskim nuklearnim pokusima, dok su istodobno ostala neriješena
pitanja nuklearnog razoružanja i problem protupješačkih mina.
ŽENEVA, 25. lipnja (Hina/Reuters)- Konferencija o razoružanju u
Ženevi završila je u četvrtak sedmotjedno zasjedanje koje je u
velikoj mjeri zasjenjeno indijskim i pakistanskim nuklearnim
pokusima, dok su istodobno ostala neriješena pitanja nuklearnog
razoružanja i problem protupješačkih mina.#L#
Američki veleposlanik Robert Grey je izjavio da nuklearni pokusi,
koje su izveli Indija i Pakistan, trebaju potaknuti 61 sudionicu
Konferencije da pokrenu pregovore o prekidu proizvodnje fisionog
materijala od kojega se prave nuklearne bombe kada počne sljedeće
ovogodišnje zasjedanje, 27. srpnja.
Međutim, Grey je ponovio da SAD ne želi ući u pregovore o potpunom
nuklearnom razoružanju u određenom vremenskom roku, kao što traže
nesvrstane zemlje, među kojima i Indija i Pakistan.
UN-ova Konferencija o razoružanju već dvije godine bezuspješno
pokušava pokrenuti pregovore o toj temi, ali ne uspijeva prebroditi
neslaganje glede prioriteta između nesvrstanih zemalja i pet
službenih nuklearnih svjetskih sila - Francuske, Velike Britanije,
Kine, Rusije i SAD-a.
"Uz zabranu izvoza i trgovine nagaznim minama, sporazum o prekidu
proizvodnje fisionog materijala ostaje i dalje prioritet za SAD
unutar Konferencije o razoružanju", rekao je Grey.
Grey je podsjetio na odluke Rusije i SAD-a o prekidu proizvodnje
plutonija i visoko obogaćenog urana, koji se koriste u proizvodnji
nuklearnog oružja, istaknuvši da su te dvije države skoro dvije
godine ispred predviđenih rokova u provedbi sporazuma o smanjuju
strateškog nuklearnog oružja - START.
Grey nije spomenuo START-2, čija primjena nije počela. Američki je
Senat ratificirao taj sporazum iz 1993. - kojim bi se broj američkih
i ruskih bojnih glava trebao smanjiti sa 6000 na 3500 - ali je
njegova ratifikacija zapela u ruskom parlamentu.
Kanadski veleposlanik Mark Moher je kritizirao zastoj u "procesu
START", izjavivši da bi se on trebao proširiti i na britanske,
francuske i kineske arsenale nuklearnog oružja. Moher je također
kritizirao zemlje koje pokušavaju zadržati protupješačke mine.
Naime, najveći svjetski proizvođači nagaznih mina - Kina, SAD i
Rusija - nisu potpisali Otavsku konvenciju o zabrani tih mina.
Otavska konvencija, koju je u prosincu prošle godine potpisalo 126
zemalja, zabranjuje upotrebu i proizvodnju protupješačkih mina,
krivih za smrt i sakaćenje više od 26.000 ljudi godišnje.
Kina to objašnjava potrebom za minama radi očuvanja svoje granice,
a SAD također tvrdi da moraju zadržati mine na granici između
Sjeverne i Južne Koreje.
(Hina) bis rb
251831 MET jun 98