AUSTRIJA 22. VI. DIE PRESSE: AUSTRIJI JE MEĐ. SOLIDARNOST VAŽNIJA OD NEUTRALNOSTI

NEUTRALNOSTI AUSTRIJA DIE PRESSE 22. VI. 1998. Schüssel: "Klasična neutralnost više nema smisla" U Austriji je uspostavljen konsenzus da međunarodna solidarnost ima prednost pred neutralnošću, izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schüssel. "NATO-ova radionica, započeta prošle subote u Beču, 'prvo je radno zasjedanje zapadnog saveza, održano u neutralnoj zemlji', uporno su krajem tjedna ponavljali austrijski masovni mediji. Doduše, ni neutralnost više nije što je bila, kao što proizlazi iz govora vicekancelara Wolfganga Schüssela, održanog prilikom otvaranja. Schüssel je doslovno kazao sljedeće: 'U Austriji je uspostavljen opći konsenzus da obveze, proizišle iz međunarodne solidarnosti - posebno one koje je Austrija preuzela iz svog članstva u UN i u EU - imaju prednost u odnosu na obveze, proizišle iz klasične neutralnosti. Austrijsko javno mnijenje slaže se i da klasična neutralnost više nema smisla ako je međunarodna zajednica odlučila zajednički nastupiti protiv agresora ili kršitelja zakona. Znamo da neutralnost nije moguća u sukobu između vatre i vatrogasaca'. (...) Rumunjski predsjednik Emil Constantinescu, glavni govornik na dan otvaranja radionice, smatra da je sigurnost Europe nedjeljiva. On smatra da sigurnost kontinenta ugrožavaju u prvom redu dvije opasnosti: narušeni odnosi između većinskog stanovništva i etničkih manjina; korijeni takvih sukoba u pravilu leže u golemom demokratskom deficitu. U velikom broju slučajeva nositelji sukoba su, po njegovu mišljenju, predstavnici komunističkih struktura, nesposobni prilagoditi se novoj situaciji. Pod krinkom ekstremne nacionalističke demagogije, ti ostaci KP-nomenklature pokušavaju po svaku cijenu ostati na vlasti, naglašava rumunjski predsjednik; Gospodarske teškoće i nevolje trajan su izvor nestabilnosti. Stoga je uspjeh reforma u srednoj i istočnoj Europi ključni element za zaštitu stabilnosti na čitavom kontinentu, naglasio je predsjednik Constantinescu. Nastup njemačkoga generala Klausa Naumanna, predsjedatelja NATO- ova vojnog odbora, bio je oštrouman i izravan kao i uvijek. Za razliku od glavnog tajnika NATO-a Javiera Solane (...), Naumann se nije ustručavao komentirati najnovije neobične izjave iz Moskve poput one generala Leonida Ivašova da bi NATO-ova akcija na Kosovu značila početak novoga hladnog rata: dobro je poznato da Ivašovu NATO nije drag, kazao je general Naumann i dodao: 'ali hladni rat se sigurno neće nastaviti. Generalu Ivašovu nećemo učiniti tu uslugu', istaknuo je general Naumann. Predsjedatelj vojnog odbora NATO-a zamolio je svoje slušatelje da kritički promisle što zapravo znači povrat bivšeg sovjetskog ministra obrane i pučista iz 1991. g. Dimitrija Jazova na visoku savjetničku dužnost u ruskom ministarstvu obrane. 'Ne želimo sigurnost ostvarivati u borbi protiv Rusije već u suradnji s njom. No, nitko ne zna kako će zapravo završiti divovski proces preobrazbe', napomenuo je general Naumann. Američki general Wesley Clark, vrhovni zapovjednik NATO-ovih oružanih snaga u Europi, skrenuo je u svom nastupu pozornost na brzo pogoršavanje stanja na Kosovu: 'topništvo ponovno uništava čitava sela, mase ljudi odlaze iz svojih domova, napuštaju ugrožena područja i bježe... Potlačeno stanovništvo sve je radikalnije i poseže za sredstvima nasilja: sve smo to već doživjeli'. Po generalu Clarku svi priželjkuju čisto diplomatsko rješenje kosovske krize: 'No ne bude li diplomacija dovoljna, moramo se osvjedočiti da će svaka možebitna vojna akcija služiti većem političkom cilju'", prenosi na kraju izvješća Burkhard Bischof. 230241 MET jun 98