ŠTO JE OSTALO OD "NJAVRINIH" STAMBENIH ZAKONA? TKO MOŽE ISPUNITI UVJETE SUBVENCIONIRANIH STAMBENIH KREDITA?

TKO MOŽE ISPUNITI UVJETE SUBVENCIONIRANIH STAMBENIH KREDITA? ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - U vrijeme kad su oba doma Hrvatskog državnog sabora u proceduri imala dva zakona kojima bi država poticala stambenu štednju, njihov predlagatelj Đuro Njavro naglašavao je kako su oni usmjereni na obitelji koje imaju dohodak, sposobne su uzeti dugoročne zajmove i izdvajati za štednju. Prema njegovim riječima, to je najširi krug hrvatskih ljudi. Nakon što ih je Sabor prihvatio, Zakon o Fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države i Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje stupili su 1. siječnja ove godine na snagu. Međutim, pred Zastupničkim domom ovih se dana našao Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o bankama i štedionicama. Jedna od novina je i to da se prema tom prijedlogu štedionice praktički ukidaju. Time se i Zakon o stambenoj štednji zapravo ukida prije nego je i zaživio. A on je pružao pravni okvir za osnivanje stambenih štedionica, čija bi se namjenska štednja podupirala i premijom iz proračuna. Ako se prihvate izmjene Zakona o bankama i štedionicama i ukinu štedionice, do osnivanja stambenih štedionica neće ni doći. Inače, uzor za hrvatski model stambenih štedionica pronađen je u sustavu štednje koji u Njemačkoj djeluje već pet desetljeća i gdje takva štednja obuhvaća 250 milijardi njemačkih maraka. Preostaje Zakon o Fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), u okviru koje je Fond osnivan, predstavila je početkom lipnja program kreditiranja stanogradnje i program subvencioniranja stambenih kredita namijenjen mladim obiteljima (oba supružnika mlađa od 35 godina). Međunaslov: Uvjeti kreditiranja Pri predstavljanju programa kreditiranja rečeno je kako je rok otplate kredita do 20 godina, iako je prema Zakonu o Fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države i prema Pravilniku o uvjetima, mjerama i postupku odobravanja i subvencioniranja stambenih kredita rok otplate do 30 godina. Program kreditiranja ove će godine provoditi Privredna banka Zagreb koja je, kako je rečeno u HBOR-u, na javnom natječaju ponudila najbolje uvjete. Ta banka uz 150 milijuna kuna iz državnog proračuna daje još 200 milijuna, pa je ove godine za stambene kredite na raspolaganju ukupno 350 milijuna kuna. U HBOR-u procjenjuju da će taj iznos biti dostatan za 1000 do 1200 kredita. Krediti su hipotekarni i daju se ovisno o namjeni i broju članova domaćinstva. Uzmimo za primjer tročlanu obitelj. Za kupnju stana ili kuće do 80 posto vrijednosti nekretnine ona može dobiti najviše 384.000 kuna. Za izgradnju stana ili kuće do 70 posto iznosa koji se daje za kupnju nekretnine, najviše 268.800 kuna. Za obnovu, adaptaciju i popravak stana ili kuće, te za kupnju građevinske čestice bez ili s djelomično izgrađenom građevinom, odnosno za komunalno uređenje građevinske čestice do 30 posto iznosa koji se daje za kupnju nekretnine, najviše 115.200 kuna. Međunaslov: Dodatni troškovi i realne mogućnosti Da bi zainteresirani dobili kredit, trebaju od 15. lipnja do 15. rujna predati zahtjev u poslovnici Privredne banke Zagreb. Za potrebnu dokumentaciju zainteresirani će morati odvojiti određeni iznos - bez jamstva da će kredite dobiti i bez mogućnosti da taj izdatak prijave kao porezni odbitak. Zahtjev za kredit, koji se dobiva u Privrednoj banci Zagreb, stoji 20 kuna, izjava o neriješenom stambenom pitanju koja mora biti ovjerena kod javnog bilježnika 46,60 kuna, rodni list (ne stariji od šest mjeseci) 24 kune za jednu osobu, domovnica (ne starija od šest mjeseci) 23 kune, potvrda o prebivalištu (ne starija od mjesec dana) 20 kuna, uvjerenje o obrazovanju (preslika ovjerena kod javnog bilježnika - jedna stranica 46,60 kuna; ako svjedodžba ima više od jedne, a manje od pet stranica, svaka stranica 30 kuna uz PDV i 10 kuna pristojbe), porezna kartica (kopiju izdaje poduzeće, a besplatno se ovjerava u nadležnoj poreznoj ispostavi) i na kraju, potvrda o prosječnim mjesečnim primanjima u tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva (besplatno izdaje poduzeće). Krediti su namijenjeni kreditno sposobnim, mladim obiteljima s više djece i s višim stupnjem obrazovanja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna netto plaća u 1997. godini u neprivrednim djelatnostima bila je 2377 kuna. U prvom tromjesečju 1998. godine ona je u obrazovanju iznosila 2418 kuna, a u javnim djelatnostima 2944 kune. Prema odgovarajućem pravilniku, kreditno sposoban podnositelj zahtjeva jest onaj kojem mjesečna rata otplate ne prelazi trećinu mjesečnog dohotka u protekloj godini ili koji ima kreditno sposobne sudužnike koji zajednički zadovoljavaju navedene kriterije. Za spomenutu tročlanu obitelj to znači: za kredit na najveći mogući iznos od 384.000 kuna, mjesečna rata otplate slijedećih 20 godina iznosi 3.094 kune. Mjesečna primanja tražitelja kredita, odnosno tražitelja i njegovih jamaca trebala bi, prema pravilniku, ukupno iznositi najmanje 9.282 kune. Prednost kredita jest to što njegovi korisnici ne moraju položiti depozit u banku. Tatjana Vuletić (Hina) vt il 220906 MET jun 98