SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 19. LIPNJA (Hina) PRIŠTINA - Čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova izjavio je po prvi put u petak da Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) treba biti stavljena "pod kontrolu" albanskih političkih snaga na Kosovu. "OVK je sastavljena od običnih građana koji pokušavaju braniti svoje ognjišta i mi moramo te skupine staviti pod kontrolu", rekao je Rugova na konferenciji za novinare u Prištini. "Te skupine trebaju postati odgovorne za svoja djela i trebaju postati svjesni situacije na Kosovu", dodao je Rugova napominjući da se "svi moraju prilagoditi međunarodnim zakonima i poštivati ih". OVK je tajna organizacija, koju Beograd smatra "terorističkom", i koja se bori za neovisnost Kosova. BONN - Kosovo ne smije biti "drugi upaljač koji će zapaliti vatru na Balkanu", ocijenio je u petak njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel u govoru pred Bundestagom. "Učinit ćemo sve da okončamo nasilje nas Kosovu", izjavio je Kinkel. Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević mora znati da će međunarodna zajednica nastaviti svoj pritisak dok ne dobije političko rješenje, rekao je Kinkel podsjećajući Beograd na zahtjeve Kontaktne skupine. "Istina je da se situacija poboljšava, ali najteže još nije napravljeno", rekao je Kinkel. PRAG - U cijeloj Češkoj u petak u 14 sati otvaraju se biračka mjesta na kojima će oko osam milijuna građana s pravom glasa izabrati 200 poslanika u Zastupnički dom parlamenta, između 3.727 kandidata iz 13 stranaka. Neka birališta u Pragu i velikim gradovima otvorena su već u 12 sati, kako bi se zainteresiranima omogućilo glasovanje prije odlaska na vikend. Biračka mjesta biti će otvorena u petak od 14 do 22 sata i u subotu od 7 do 14 sati. Prema posljednjim anketama, realne šanse da prijeđu 5-postotni izborni prag i uđu u parlament ima sedam stranaka. To su Češka socijalno demokratska stranka (ČSSD), Građanska demokratska stranka (ODS), Komunistička stranka Češke i Moravske (KSČM), Unija slobode (US), Umirovljenici za životne sigurnosti (DŽJ), kršćanski narodnjaci (KDU-ČSL) i republikanci (SPR-RSČ). SALZBURG - Papa Ivan Pavao II doputovao je u petak u svoj treći posjet Austriji, tijekom kojega će posjetiti Salzburg, St. Poelten i Beč. Posjet Svetog oca od 19. do 21. lipnja mnogi ocjenjuju kao nastojanje da se razriješi kriza unutar austrijske Katoličke crkve, koju kritičari djelomice pripisuju odbijanju Vatikana da provede neophodno potrebne reforme. Papu su prilikom dolaska u Salzburg dočekali austrijski predsjednik Thomas Klestil i kardinal Cristoph Schoenborn, bečki nadbiskup. Papa će u nedjelju u Beču beatificirati Jakoba Kerna, oca Antona Schwartza i sestru Restituta Kafku, kojoj su nacisti 1943. godine odrubili glavu. Pastoralnom posjetu pape Ivana Pavla II biti će nazočni i hrvatski nadbiskupi i biskupi: požeški biskup msgr. Antun Škvorčević, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Josip Bozanić, splitsko-makarski nadbiskup msgr. Ante Jurić i đakovačko-srijemski biskup msgr. Marin Srakić ANKARA - Turski predsjednik Suleyman Demirel optužio je u petak Grčku za eskalaciju napetosti oko podijeljenog otoka Cipra, istakavši da je Atena prva poslala svoje borbene zrakoplove na taj otok čime je potakla Ankaru da učini isto, objavila je turska državna agencija Anatolija. demirel je osudio slanje grčkih zrakoplova, dodajući kako takav potez Grčke predstavlja kršenje sporazuma potpisanog pod pokroviteljstvom NATO-a. Zbog rastućih napetosti oko podijeljenog otoka Cipra, Turska je odlučila da, u okviru svojih jednomjesečnih vježbi u Mediteranskom i Egejskom moru, održi pomorske vježbe u blizini svoje zapadne granice s Grčkom, objavio je u petak turski list Milliyet. ATENA - Grčka je u petak pokušala umanjiti bojazan oko mogućeg sukoba s Turskom zbog Cipra, opisujući nazočnost turskih borbenih zrakoplova F-16 na sjevernom dijelu otoka kao potez Ankare kojim se zapravo želi izazvati širi odjek. Zamjenik ministra vanjskih poslova George Papandreou smatra da je slanje šest zrakoplova F-16 tek turska reakcija na odluku Europske unije da Tursku izostavi s liste užih kandidata za pridruženje EU. Grčki ministar vanjskih poslova Theodoros Pangalos također umanjuje važnost čitavog događaja navodeći kako je prisustvo borbenih zrakoplova na Cipru ilegalno, ali da je zapravo isti slučaj i s turskom okupacijom sjeverog dijela otoka. KOSTROMA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izjavio je u petak da se neće kandidirati po treći put na predsjedničkim izborima 2000. godine. Odgovarajući, tijekom susreta sa studentima u Kostromi (300 km sjeveroistočno od Moskve), na pitanje hoće li biti predsjednički kandidat 2000. godine Jeljcin je odgovorio: "Ne, to nije predviđeno Ustavom, Ustav predviđa dva mandata". Jeljcin je posljednjih nekoliko mjeseci često mijenjao stajalište o tom pitanju, ostavljajujući ponekad sumnje u svoje namjere o kandidiranju ili odbacujući moguću treću kandidaturu. DIYARBAKIR - Turska vojska ubila je 18 kurdskih pobunjenika u sukobima na jugoistoku zemlje, saznaje se u petak iz službenih izvora u Diyarbakiru. Sukob između vladinih snaga i pripadnika Radničke partije Kurdistana (PKK) izbio je u četvrtak u planinskom predjelu provincije Siirt, saznaje se iz priopćenja mjesnih vlasti. KARTUM - Zapovjednik sudanske vojske optužio je u petak Eritreju da je u četvrtak napala sedam sudanskih vojnih položaja na granici između dvije zemlje dodajući kako je taj napad ipak odbijen. U priopćenju, koje je objavio sudanski radio, Oum Durman je rekao da je Eritreja nastavila svoje agresivne akcije protiv Sudana bombardirajući u četvrtak sedam položaja sudanske vojske na granici između dvije zemlje. Prema istom priopćenju, eritrejsko topništvo je bombardiralo sudanske položaje prije upada svojih postrojbi na teritorij Sudana. SEOUL - Južnokorejsko ministarstvo za ujedinjavanje priopćilo je u petak da će dopustiti razgovore sa Sjevernom Korejom na civilnoj osnovi o festivalu ujedinjenja kojeg je početkom ovog tjedna predložio Pjongjang. Glasnogovornik ministarstva za ujedinjavanje Kang In-duk novinarima je rekao da je vlada odlučila prihvatiti prijedlog Pjongjanga o održavanju festivala u pograničnom selu Panmunjounu. Ukoliko pregovori budu uspješni, to će biti prvi put da se jedan ovakav događaj odvija na podijeljenom Korejskom poluotoku. ZUERICH - Tri najveće švicarske banke u objavile su u petak da su spremne ponuditi naknadu u iznosu od 600 milijuna dolara, kao odgovor na tvrdnju Sjedinjenih Država da su opljačkale račune žrtava Holokausta nakon Drugog svjetskog rata. No, istakle su da neće razmatrati "neosnovane i pretjerane" zahtjeve za više iznose naknade, dodavši da Svjetski židovski kongres i odvjetnici žrtava Holokausta koji tuže švicarske banke, dovode u pitanje proces pregovora. U priopćenju objavljenom u petak se navodi da su banke spremne ponuditi 600 milijuna dolara (uključujući 70 milijuna dolara već uloženih u Humanitarni fond), čime bi se riješile duga preživjelim žrtvama Holokausta i njihovim obiteljima. (Hina) br br 191329 MET jun 98