SARAJEVO, 18. lipnja (Hina) - Provedba imovinskih a posebice stambenoga zakona u Federaciji BiH odvija se vrlo teško i glavna je smetnja povratku izbjeglica i prognanika, ocijenila je u četvrtak u Sarajevu ombudsman Federacije BiH
Branka Raguz.
SARAJEVO, 18. lipnja (Hina) - Provedba imovinskih a posebice
stambenoga zakona u Federaciji BiH odvija se vrlo teško i glavna je
smetnja povratku izbjeglica i prognanika, ocijenila je u četvrtak u
Sarajevu ombudsman Federacije BiH Branka Raguz.#L#
Vijeće za provedbu Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini na
sastanku koji je prije desetak dana održan u Luxembourgu upozorilo
je kako se povratak izbjeglica u tu zemlju odvija nedopustivo sporo
i zatražilo odlučnije angažiranje lokalnih vlasti kako bi se takvo
stanje promijenilo.
U zaključcima sastanka u Luxembourgu posebice je ukazano na
probleme u provedbi "Sarajevske deklaracije" usvojene početkom
veljače kojom je predviđeno da se na područje glasvnog grada BiH do
kraja godine osigura povratak najmanje 20 tisuća izbjeglica ne
bošnjačke nacionalnosti.
Posebnu zabrinutost u svezi s povratkom izbjeglica na područje
Sarajevske županije najvišim dužnosnicima Federacije BiH prenio je
i američki veleposlanik u BiH Richard Kauzlarich.
Nakon sastanka što ga je američki diplomat u srijedu iza zatvorenih
vrata imao s predsjednikom i dopredsjednikom Federacije Ejupom
Ganićem i Vladimirom Šoljićem priopćeno je tek kako je službeni
Washington "zabrinut usporenim povratkom Hrvata i Srba u
Sarajevsku županiju".
Ključ povratka na područje glavnog grada BiH, gdje odavno ne
postoje sigurnosni problemi kakvima je primjerice opterećen Stolac
ili Travnik, zapravo je u dosljednoj provedbi imovinskih zakona,
prije svega onog koji potvrđuje pravo prijeratnih nositelja
stanarskog prava na povratak u stanove napuštene tijekom rata. Ovaj
zakon federalni je Parlament usvojio još 4. travnja a njime je
omogućeno svim izbjeglicama koji to žele da se u roku od šest
mjeseci prijave kako bi im se potvrdilo prijeratno stanarsko pravo
odnosno omogućio povratak u stan što su ga napustili tijekom rata.
Zakon je predvidio da se u upravnom postupku u roku od 30 dana općine
izjasne o opravdanosti zahtjeva i omoguće nositelju stanarskog
prava povratak u njegov, odnosno manji stan, ukoliko se ne kani
vratiti s istim brojem članova obitelji koji su s njim živjeli prije
rata.
"Naša je ocjena da provedba ovog zakona ide veoma teško", kazala je
u razgovoru za Hinu ombudsman Federacije BiH Branka Raguz pred
čijim vratima svakog dana ljudi u redovima čekaju kako bi se
požalili upravo na probleme u svezi sa zakonom o stanovima.
Ona podsjeća da je početak primjene zakona kasnio mjesec dana jer se
čekalo da federalno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša
donese uputu o njegovoj primjeni a za to vrijeme nitko nije mogao
podnijeti zahtjev. Nakon što je to urađeno, kaže Branka Raguz,
pokazalo se da tijela vlasti u općinama uopće nisu pripremljena za
provedbu zakona i da čak nisu ni raspolagala potrebnim obrascima za
prijavu.
Nakon što su ove poteškoće otklonjene, općinske su vlasti počele
prilično samovoljno tumačiti odredbe zakona, tražeći
dokumentaciju koju zakon nije predvidio, čak naplaćujući
nedopuštene administrativne pristojbe.
"Najvažnije je međutim da se ne poštuju rokovi od 30 dana za
donošenje rješenja. Mi do danas nismo bili u prigodi vidjeti niti
jedno takvo rješenje", kaže Raguz.
Ured ombudsmana u Sarajevu ima informacije da općinska tijela
vlasti zapravo zlorabe neke iznimke predviđene zakonom koje govore
da pravo na povrat stana imaju svi osim onih za koje se dokaže da su
ih napustili "iz razloga nevezanih za (ratni) sukob".
Općine na temelju te zakonske odredbe provode prave istrage o tome
gdje je tko bio i kako je u ratu napustio Sarajevo.
"Mi smo na ovakve odredbe i ranije reagirali jer mislimo da je veoma
mali broj osoba koje su tijekom rata otišle a da to nije imalo veze
sa sukobom", kaže Raguz dodajući kako se iz svega ovoga može
zaključiti kako postoji namjera da se na svaki način onemogući
povratak ljudima u stanove.
Sarajevske vlasti i tvrtke koje su vlasnici stanova kaos u
stambenoj oblasti dodatno su potaknule velikim brojem trajnih
rješenja izdatim početkom ove godine osobama koje u tim stanovima
nikada nisu živjele. Ovakva su rješenja masovno dijeljena kada se
vidjelo da će zakon o povratu napuštenih stanova svakako morati
biti donesen.
"Na temelju takvih rješenja iz stanova su deložirani nositelji
privremenih rješenja što je također bilo apsolutno nezakonito.
Ombudsmani su tražili da se to hitno obustavi no takvih slučajeva
imamo i danas. Istodobno se ne provode pravosnažne sudske odluke o
deložiranjima u kojima je pravna situacija potpuno čista",
izjavila je Branka Raguz.
Samo u Sarajevu u ovom trenutku ima najmanje 500 osoba koje čekaju
da na temelju pravomoćnih presuda usele u svoje stanovima no država
im to ne omogućuje jer ne želi provesti svoje odluke. "Ako država u
ovakvim čistim slučajevima ne želi uporabiti silu onda nećemo ni
imati pravnu državu", kaže Raguz.
Stanje nije dobro ni u ostalim dijelovima Federacije BiH a najviše
pritužbi za sada stiže iz županije broj 10 sa sjedištem u Livnu.
Po ocjeni Branke Raguz, problem je u činjenici da su tamo kao i u
brojnim drugim mjestima, rezultati lokalnih izbora samo formalno
provedeni pa oćinske vlasti zapravo i ne funkcioniraju.
Ured ombudsmana Federacije BiH građanima koji se žele vratiti u
prijeratne stanove savjetuje da predoče samo one dokumente koji su
predviđeni zakonom te da ne dopuste općinskim vlastima da im
postavljaju dodatne zahtjeve.
U slučaju da referenti u općinama ipak odbiju primiti zahtjev, što
je opet protuzakonito, on se može uputiti i preporučenom poštom što
je potpuno dovoljno.
Pitanje je međutim je li ponašanje općinskih službenika rezultat
njihove samovolje ili nečega drugog.
"Moja je ocjena kako ne postoji politička volja. Još uvijek se na
određeni način manipulira i nastoji se kroz različitu
administrativnu praksu izbjeći primjena ovog zakona. To je
razvidno iz svih pritužbi s kojima se Ured ombudsmana susreće",
kaže Branka Raguz.
Ombudsmani su do sada uputili nekoliko generalnih preporuka
vlastima Federacije BiH. Na odgovore se još čeka a ombudsmani su
najavili kako će nakon toga objaviti podrobne podatke o stanju
primjene imovinskih i stambenih zakona.
(Hina)rm fp
181737 MET jun 98