FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POLITIKA I ADMINISTRACIJA PRIJEČE POVRATAK NEBOŠNJAKA

SARAJEVO, 18. lipnja (Hina) - Provedba imovinskih a posebice stambenoga zakona u Federaciji BiH odvija se vrlo teško i glavna je smetnja povratku izbjeglica i prognanika, ocijenila je u četvrtak u Sarajevu ombudsman Federacije BiH Branka Raguz.
SARAJEVO, 18. lipnja (Hina) - Provedba imovinskih a posebice stambenoga zakona u Federaciji BiH odvija se vrlo teško i glavna je smetnja povratku izbjeglica i prognanika, ocijenila je u četvrtak u Sarajevu ombudsman Federacije BiH Branka Raguz.#L# Vijeće za provedbu Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini na sastanku koji je prije desetak dana održan u Luxembourgu upozorilo je kako se povratak izbjeglica u tu zemlju odvija nedopustivo sporo i zatražilo odlučnije angažiranje lokalnih vlasti kako bi se takvo stanje promijenilo. U zaključcima sastanka u Luxembourgu posebice je ukazano na probleme u provedbi "Sarajevske deklaracije" usvojene početkom veljače kojom je predviđeno da se na područje glasvnog grada BiH do kraja godine osigura povratak najmanje 20 tisuća izbjeglica ne bošnjačke nacionalnosti. Posebnu zabrinutost u svezi s povratkom izbjeglica na područje Sarajevske županije najvišim dužnosnicima Federacije BiH prenio je i američki veleposlanik u BiH Richard Kauzlarich. Nakon sastanka što ga je američki diplomat u srijedu iza zatvorenih vrata imao s predsjednikom i dopredsjednikom Federacije Ejupom Ganićem i Vladimirom Šoljićem priopćeno je tek kako je službeni Washington "zabrinut usporenim povratkom Hrvata i Srba u Sarajevsku županiju". Ključ povratka na područje glavnog grada BiH, gdje odavno ne postoje sigurnosni problemi kakvima je primjerice opterećen Stolac ili Travnik, zapravo je u dosljednoj provedbi imovinskih zakona, prije svega onog koji potvrđuje pravo prijeratnih nositelja stanarskog prava na povratak u stanove napuštene tijekom rata. Ovaj zakon federalni je Parlament usvojio još 4. travnja a njime je omogućeno svim izbjeglicama koji to žele da se u roku od šest mjeseci prijave kako bi im se potvrdilo prijeratno stanarsko pravo odnosno omogućio povratak u stan što su ga napustili tijekom rata. Zakon je predvidio da se u upravnom postupku u roku od 30 dana općine izjasne o opravdanosti zahtjeva i omoguće nositelju stanarskog prava povratak u njegov, odnosno manji stan, ukoliko se ne kani vratiti s istim brojem članova obitelji koji su s njim živjeli prije rata. "Naša je ocjena da provedba ovog zakona ide veoma teško", kazala je u razgovoru za Hinu ombudsman Federacije BiH Branka Raguz pred čijim vratima svakog dana ljudi u redovima čekaju kako bi se požalili upravo na probleme u svezi sa zakonom o stanovima. Ona podsjeća da je početak primjene zakona kasnio mjesec dana jer se čekalo da federalno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša donese uputu o njegovoj primjeni a za to vrijeme nitko nije mogao podnijeti zahtjev. Nakon što je to urađeno, kaže Branka Raguz, pokazalo se da tijela vlasti u općinama uopće nisu pripremljena za provedbu zakona i da čak nisu ni raspolagala potrebnim obrascima za prijavu. Nakon što su ove poteškoće otklonjene, općinske su vlasti počele prilično samovoljno tumačiti odredbe zakona, tražeći dokumentaciju koju zakon nije predvidio, čak naplaćujući nedopuštene administrativne pristojbe. "Najvažnije je međutim da se ne poštuju rokovi od 30 dana za donošenje rješenja. Mi do danas nismo bili u prigodi vidjeti niti jedno takvo rješenje", kaže Raguz. Ured ombudsmana u Sarajevu ima informacije da općinska tijela vlasti zapravo zlorabe neke iznimke predviđene zakonom koje govore da pravo na povrat stana imaju svi osim onih za koje se dokaže da su ih napustili "iz razloga nevezanih za (ratni) sukob". Općine na temelju te zakonske odredbe provode prave istrage o tome gdje je tko bio i kako je u ratu napustio Sarajevo. "Mi smo na ovakve odredbe i ranije reagirali jer mislimo da je veoma mali broj osoba koje su tijekom rata otišle a da to nije imalo veze sa sukobom", kaže Raguz dodajući kako se iz svega ovoga može zaključiti kako postoji namjera da se na svaki način onemogući povratak ljudima u stanove. Sarajevske vlasti i tvrtke koje su vlasnici stanova kaos u stambenoj oblasti dodatno su potaknule velikim brojem trajnih rješenja izdatim početkom ove godine osobama koje u tim stanovima nikada nisu živjele. Ovakva su rješenja masovno dijeljena kada se vidjelo da će zakon o povratu napuštenih stanova svakako morati biti donesen. "Na temelju takvih rješenja iz stanova su deložirani nositelji privremenih rješenja što je također bilo apsolutno nezakonito. Ombudsmani su tražili da se to hitno obustavi no takvih slučajeva imamo i danas. Istodobno se ne provode pravosnažne sudske odluke o deložiranjima u kojima je pravna situacija potpuno čista", izjavila je Branka Raguz. Samo u Sarajevu u ovom trenutku ima najmanje 500 osoba koje čekaju da na temelju pravomoćnih presuda usele u svoje stanovima no država im to ne omogućuje jer ne želi provesti svoje odluke. "Ako država u ovakvim čistim slučajevima ne želi uporabiti silu onda nećemo ni imati pravnu državu", kaže Raguz. Stanje nije dobro ni u ostalim dijelovima Federacije BiH a najviše pritužbi za sada stiže iz županije broj 10 sa sjedištem u Livnu. Po ocjeni Branke Raguz, problem je u činjenici da su tamo kao i u brojnim drugim mjestima, rezultati lokalnih izbora samo formalno provedeni pa oćinske vlasti zapravo i ne funkcioniraju. Ured ombudsmana Federacije BiH građanima koji se žele vratiti u prijeratne stanove savjetuje da predoče samo one dokumente koji su predviđeni zakonom te da ne dopuste općinskim vlastima da im postavljaju dodatne zahtjeve. U slučaju da referenti u općinama ipak odbiju primiti zahtjev, što je opet protuzakonito, on se može uputiti i preporučenom poštom što je potpuno dovoljno. Pitanje je međutim je li ponašanje općinskih službenika rezultat njihove samovolje ili nečega drugog. "Moja je ocjena kako ne postoji politička volja. Još uvijek se na određeni način manipulira i nastoji se kroz različitu administrativnu praksu izbjeći primjena ovog zakona. To je razvidno iz svih pritužbi s kojima se Ured ombudsmana susreće", kaže Branka Raguz. Ombudsmani su do sada uputili nekoliko generalnih preporuka vlastima Federacije BiH. Na odgovore se još čeka a ombudsmani su najavili kako će nakon toga objaviti podrobne podatke o stanju primjene imovinskih i stambenih zakona. (Hina)rm fp 181737 MET jun 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙