SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - LONDON - U Londonu je u ponedjeljak navečer utemeljena Britansko- hrvatska gospodarska komora čiji je glavni cilj unapređenje gospodarske suradnje između britanskih i hrvatskih izvoznih tvrtki. U komoru, čiji nastanak je potaknuo hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji Andrija Kojaković, učlanjene su 74 britanske i hrvatske tvrtke, a njezini supredsjednici bit će poslovni ljudi John Rourke i Ivuša Domijan. John Rourke je rekao kako će Komora osim pružanja usluga članovima, organizirati seminare o poslovanju i ulaganjima u Hrvatsku, te će nastojati godišnje sponzorirati dva do tri hrvatska studenta, koji bi se u Velikoj Britaniji upoznali s poslovanjem na londonskom financijskom tržištu. Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges, koji je trenutačno u radnom posjetu Velikoj Britaniji, rekao je kako udio Velike Britanije u hrvatskoj gospodarskoj razmjeni iznosi samo dva posto, što je ispod stvarnih mogućnosti. Komora bi mogla poslužiti kao temeljac za povećanje razmjene, istaknuo je Porges. PRIŠTINA - Vojne vježbe koje je NATO u ponedjeljak održao u zračnom prostoru Albanije i Makedonije politički čelnici kosovskih Albanaca pozdravili su kao znak pojačane odlučnosti međunarodne zajednice da zaustavi nasilje i krvoproliće na Kosovu. Predsjednik parlamentarne partije Kosova Adem Demači drži kako Srbija i Slobodan Milošević trebaju ove vježbe shvatiti vrlo ozbiljno. "Očekujem da će vježbe NATO-a imati pozitivan odjek na dalji tijek događaja na Kosovu", rekao je Demači. "Vojne vježbe NATO-a su dokaz da je angažman glavnih međunarodnih političkih i vojnih institucija počeo dobijati obrise konkretnog vojno-političkog djelovanja za zaustavljanje borbi na Kosovu i stvaranje uvjeta za početak pravih pregovora između Prištine i Beograda", ocijenio je Blerim Shalja, glasnogovornik pregovaračke ekipe kosovskih Albanaca. PRIŠTINA, 15. lipnja (Hina) - Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) prihvatila bi pregovore s Beogradom uz sudjelovanje međunarodnih čimbenika i pod uvjetom da se s Kosova prethodno povuku sve srbijanske snage, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik OVK Jakup Krasnići u svom prvom javnom nastupu u večernjoj informativnoj emisiji Televizije Tirana. "Oslobodilačka vojska Kosova stvorena je radi obrane časti i nacionalnog dostojasntva porobljenog naroda i raskomadane domovine", rekao je Krasnići, dodajući da OVK čini cjelinu oružanih snaga Kosova, koje se bore za "oslobođenje i nacionalno ujedinjenje". Glavni stožer Oslobodilačke vojske Kosova drži kako je u ovoj fazi rata "politički pluralizam pitanje luksuza" i da je potrebna jedna ozbiljna politička i vojna snaga, koja se bori za oslobođenje i ujedinjenje, rekao je Krasnići. CARDIFF - Europska unija proširila je u ponedjeljak gospodarske sankcije protiv Beograda zbog srpskih operacija na Kosovu, uvodeći zabranu komercijalnih letova jugoslavenskih zračnih kompanija u svih 15 zemalja članica EU- a. Cilj te zabrane, koja je objavljena na summita čelnika EU-a u Cardiffu, je pojačati gospodarski pritisak na predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, dok NATO istodobno jača vojni pritisak. U izjavi o Kosovu čelnika Europske unije ostalo je nejasno da li je za vojnu inervenciju potrebno odobrenje Ujedinjenih naroda. Povjerenik za vanjske poslove EU-a Hans van den Broek je rekao da potreba za dobivanjem podrške UN-a gubi na značenju u usporedbi sa "situacijom na terenu gdje se vrši pokolj nevinih muškaraca, žena i djece". Čelnici EU-a u svojoj su izjavi o Kosovu pozvali Miloševića da zaustavi vojne napade na civile, povuče svoje snage, dozvoli pristup međunarodnim promatračima, omogući povratak izbjeglicama i započne politički dijalog s predstavnicima kosovskih Albanaca. U izjavi se osuđuje nasilje koje provode srpske snage na Kosovu. "Niti jedna država koja koristi brutalnu vojnu represiju protiv svojih vlastitih građana ne može očekivati da će naći svoje mjesto u suvremenoj Europi. Predsjednik Milošević snosi osobnu odgovornost", dodaje se. Međutim čelnici zemalja članica EU-a također su izjavili da su učinjene pogreške na obje strane. "Trenutačan prekid nasilja zahtjevat će se i od kosovskih Albanaca", navodi se u izjavi. "EU će odigrati svoju ulogu u zaustavljanju dotoka novca i oružja oružanim skupinama kosovskih Albanaca". MOSKVA - Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević doputovao je ponedjeljak navečer u zračnu luku Vnukovo-2 u Moskvi na ključne razgovore s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom oko rješavanja krize na Kosovu. Razgovori s predsjednikom Jeljcinom održat će se u utorak ujutro u Kremlju. Tradicionalni beogradski saveznik Jeljcin, ovim susretom čini posljednji pokušaj kako bi Miloševića potaknuo na mirno rješavanje sukoba te ujedno spriječio vojnu akciju NATO-a radi smirivanja krize, ocjenjuje njemačka agencija Dpa. NATO je zračnim manevrima, na granici prema Kosovu, demonstrirao vojnu snagu i odlučnost za smirivanje krize. Rusija je, nakon toga, opozvala stalnog ruskog predstavnika u glavnom stožeru NATO-a u Bruxellesu. MOSKVA/WASHINGTON - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i njegov američki kolega Bill Clinton u ponedjeljak su održali 40-minutni telefonski razgovor o kosovskoj krizi u vrijeme kada je predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević doputovao u Moskvu, objavili su Kremlj i Bijela kuća. "Jeljcin i Clinton razmijenili su gledišta o stanju na Kosovu u dužem telefonskom razgovoru", izvijestila je agencija Interfax citirajući Jeljcinova vanjskopolitičkog savjetnika Sergeja Prihodka. Bijela kuća je priopćila da su dvojica predsjednika razmatrali načine za okončanje nasilja na Kosovu bez uporabe sile, ali da je Clinton rekao kako će Washington zatražiti rezoluciju UN-a kojom se odobrava upotreba "svih potrebnih sredstava", ako zatreba. "Oni su detaljno razmotrili izglede za rješenje krize koje ne bi zahtjevalo 'rezoluciju o upotrebi svih potrebnih sredstava', ali ja mislim da je potpuno jasno i da je ruska vlada upoznata s tim da mi namjeravamo nastaviti s takvom vrstom rezolucije ako bude potrebno", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Mike McCurry nakon telefonskog razgovora dvojice čelnika. MOSKVA - Zapovjednik Združenog stožera američkih oružanih snaga general Henry Shelton u ponedjeljak je pohvalio vojne veze Sjedinjenih Država s Rusijom i opovrgao glasine o rascijepu između Zapada i Moskve oko kosovske krize. General Shelton je izjavio da su razgovori koje je vodio s ruskim vojnim dužnosnicima i ruskim ministrom obrane Igorom Sergejevim pokazali bliskost gledišta dviju strana oko uspostave mira na Kosovu. "Današnji razgovori pokazali su puno više slaganja nego neslaganja. Složni smo da se nasilje treba okončati, da mora doći do prekida vatre i da je diplomatsko rješenje najprikladnije", rekao je Shelton na konferenciji za tisak. Dodao je da se Rusija i Zapad nisu uskladile jedino oko "tehnika" u postizanju zajedničkog cilja. "Vojni odnosi između Sjedinjenih Država i Rusije napreduju jako dobro", rekao je Shelton, koji je po prvi put u Rusiji, dodajući kako se otvoreni dijalog oko kritičnih pitanja treba zadržati i time potaknuti strateško partnerstvo. Shelton je izjavio kako NATO u potpunosti podržava odluku ruskog predsjednika Borisa Jeljcina da pozove jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića u Moskvu, u namjeri da zaustavi daljnje borbe. RIM - Glavni tajnik NATO-a Javier Solana izjavio je u ponedjeljak da je Savez, bude li potrebno, spreman otići i dalje od sadašnjih odluka u nastojanju da zaustavi nasilje na Kosovu. "Imajući u vidu pogoršanje situacije na terenu NATO je prije par dana donio nekoliko dalekosežnih odluka. Spreman je, bude li potrebno, ići i dalje kako bi se zaustavilo nasilje i zaštitilo civilno stanovništvo", upozorio je Solana govoreći na konferenciji koju je organizirao talijanski Senat o krizi u vođenju NATO-a i poukama iz Bosne. Solana je ponovio da su ministri obrane članica NATO-a osuđuju nastavak nasilja na Kosovu te da se strane u sukobu moraju suzdržati od nasilja i provokacija naglasivši da primjer Bosne pokazuje korisnost usklađenog međunarodnog pristupa. "Uvjeren samda će isti pristup uspjeti i u sadašnjoj krizi na Kosovu", dodao je Solana. NEW YORK (UN)- Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo je u ponedjeljak produženje mandata Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH, predvođenih NATO-om, i misije Međunarodnih policijskih snaga UN-a na godinu dana. Vijeće sigurnosti dalo je svoju jednoglasnu podršku zemljama članicama koje djeluju kroz ili u suradnji s NATO-om da nastave svoju misiju sljedećih 12 mjeseci. SFOR ima 33.000 pripadnika u BiH, a UN 2.000. Rezolucija o obnovi mandata SFOR-a i policije UN-a u BiH, koja je usvojena u skladu s odredbama Povelje UN-a o mogućoj upotrebi sile, daje ovlasti zemljama koje sudjeluju u snagama SFOR-a da "poduzmu sve potrebne mjere, na zahtjev SFOR-a, ili za obranu SFOR-a ili kako bi pomogle snagama u provođenju njihove misije". Međunarodne policijske snage UN-a, čiji je mandat produžen do 21. lipnja 1999. godine, nadgledat će, obučavati i pomagati lokalnoj policiji u BiH. CARDIFF - Čelnici Europske unije priznali su u ponedjeljak da je Unija postala bezlična za njezinih 370 milijuna građana, dogovorivši poseban summit posvećen jačanju nacionalnih autonomnosti koji bi se trebao održati u listopadu u Beču. Na summitu će se raspravljati o problemu na koji su već prije skretale pažnju vlade britanske Konzervativne stranke, a sada im se pridružila Francuska i Njemačka. Savjetnici britanskog premijera Tonya Blaira, koji je trenutno predsjedavajući EU-a, izjavili su kako su se čelnici Europske unije složili da je europska birokracija sa sjedištem u Belgiji postala otuđena i arogantna. Blair je na početku dvodnevnog summita u Cardiffu rekao kako se nada da će se čelnici EU-a složiti da je nama "potrebna decentralizirana Europa, a ne neka europska savezna super-država". Dužnosnici nisu naveli nikakve određene primijere promjena koje bi mogle biti dogovorene za vrijeme šestomjesečnog predsjedavanja Austrije nad EU-om, koje počinje 1. srpnja. Međutim, glavna je pritužba upućena na račun Europske komisije zbog stotina uredbi i naputaka koje je izdala, a koje uključuju baš sve - od radnih sati, sigurnosnih standarda, pa čak i veličine ribarskih mreža. U pismu, koje su prošlog tjedna Blairu uputili francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Helmut Kohl, EU-a je nazvana kulom od slonovače iz koje dolaze naredbe koje utječu na živote milijuna Europljana, ali ona sama nikome ne podnosi račune. Europska unija već ima niz unutarnjih sporova oko toga kako se treba organizirati i prilagoditi prihvaćanju 10 istočnoeuropskih zemalja i Cipra u sljedećem desetljeću. Novac je također jedan od ozbiljnih problema o kojem se stalno raspravlja. Za nekoliko mjeseci, točnije 1. siječnja 1999. godine, 11 od 15 članica EU-a usvojit će jedinstvenu valutu - euro, a od tada će središnja banka odlučivati o ključnim gospodarskim pitanjima kao što su kamatne stope, što također izaziva strah kod velikog broja zemalja članica unije. (Hina) tr 160558 MET jun 98