RFI-TISAK-15-6

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 15. VI. 1998. Pregled tiska "Iz današnjih novina može se vidjeti koliko je jedriličarstvo popularno u Francuskoj. Sva jutrošnja izdanja posvetila su najviše pažnje nestanku francuskog pomorca Erica Tabaria, koji je u noći između petka i subote nestao u vodama irskog mora. Ovoj, kako ga nazivaju francuski mediji, legendi mora, posvećeno je nekoliko stranica. On je bio prvi koji se uspio suprotstaviti dugogodišnjoj dominaciji britanskih jedriličara. Kosovo je i danas jedna od glavnih međunarodnih tema. 'Liberation' u naslovu ističe, 'Kosovo: crveni tepih za Ibrahima Rugovu u Parizu'. Na početku priloga ističe se da međunarodna zajednica u dva navrata nije priznala izbor Ibrahima Rugove za predsjednika samoproglašene republike Kosovo. Međutim, kako se kaže u nastavku, vremena su se promijenila. Rugovu je prekjučer u Parizu, kako se kaže, 'uz sve počasti primio predsjednik Francuske Republike Jacques Chirac'. Novinar pariškog 'Liberationa', Marc Semo iznosi ocjene da uspjesi tzv. OVK nisu utjecali na to da Ibrahim Rugova promijeni stavove u vezi s rješavanjem krize. 'Liberation' i 'Le Figaro' danas objavljuju poduže reportaže iz sela Mališevo koje se nalazi u području pod nadzorom OVK-a. 'Liberation' piše o Mališevu kao uporištu OVK-a, koje su Srbi zaboravili, a 'Le Figaro' o mirnom ratnom ljetu u ovome selu. Mališevo je, kako ističe dopisnik pariškog 'Le Figaroa', bilo prvo mjesto na Kosovu koje je prešlo pod nadzor pripadnika OVK-a. 'Le Monde' u dvobroju od nedjelje na ponedjeljak govori o ultimatumu koji su predstavnici kontaktne skupine postavili Slobodanu Miloševiću. Na posljednjem susretu koji je održan u Londonu od Miloševića je zatraženo da odmah donese nekoliko mjera. Najprije da prekine sve aktivnosti snaga reda na Kosovu, zatim da omogući slobodan pristup stranim promatračima, da osigura povratak izbjeglica u svoje domove i, na kraju, omogući brzi napredak u dijalogu s kosovskim Albancima. 'Le Mondeov' novinar iznosi ocjene da će reakcije Zapada ovisiti od odgovora Slobodana Miloševića na poruku koju će mu danas u Moskvi uputiti ruski predsjednik Boris Jeljcin. U Rimu je danas počela međunarodna konferencija posvećena osnivanju stalnog Međunarodnog kaznenog suda. Riječ je, kako ističe 'Le Mondeov' dopisnik, o najvećem projektu od osnivanja UN- a. Za razliku od sudova u Haagu i Arushi, sud bi bio stalnog karaktera. I što je posebno važno, ne bi bio specijaliziran samo za ratne zločine. Međunarodna zajednica na ovaj način želi spriječiti da počinitelji zločina ostanu nekažnjeni, kao što je bio slučaj u Kambodži, Mozambiku, Liberiji, Salvadoru i brojnim drugim zemljama. Odnosno, da se što prije reagira kako ne bi došlo do kašnjenja kao u Hrvatskoj, Bosni i Ruandi. Ideja o osnivanju međunarodnog krivičnog suda stara je točno 50 godina. UN je 1948. godine zadužio posebno povjerenstvo kako bi pripremio prijedlog odluke. Vrlo brzo, zbog izbijanja hladnog rata, pripreme su obustavljene. Ideja je ponovno oživjela nakon osnivanja međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. I ovoga puta UN je najprije zatražio mišljenje stručnjaka. Nakon što su oni podnijeli posebno izviješće, započele su političke rasprave. Posao koji očekuje sudionike rimske konferencije neće biti nimalo jednostavan budući da je do sada iznijeto 1 700 primjedbi na pripremi dokumenta. Dopisnik pariškog 'Le Figaroa' iznosi ocjene da se većina sudionika rimskog skupa slaže u ocjenama da bi osnivanje ovakve ustanove moglo imati preventivni karakter, ali da sudionike skupa očekuje divovski posao. Jer, još uvijek nisu riješena politički najvažnija pitanja, a to je kakav će status imati ovaj sud. Dio sudionika zalaže se da budući sud bude potpuno nezavisan u odnosu na Vijeće sigurnosti UN-a". 160025 MET jun 98