ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Prihvati li Hrvatski državni sabor više predloženih zakona, plaće zaposlenih od 1. srpnja ove godine trebale bi biti veće za 2,2 posto. Toliko bi iznosilo rasterećenje doprinosa iz plaća zaposlenika
ukidanjem doprinosa za dječji doplatak. Vlada to predlaže zakonskim tekstom o sredstvima za doplatak za djecu, a rasterećenje plaća predlaže i izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. O ta dva prijedloga kao i izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojima Vlada ispunjava mjere najavljene Nacionalnom politkom zapošljavanja, sljedeći bi tjedan u nastavku 31. sjednice trebao raspravljati Hrvatski državni sabor.
ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Prihvati li Hrvatski državni sabor više
predloženih zakona, plaće zaposlenih od 1. srpnja ove godine
trebale bi biti veće za 2,2 posto. Toliko bi iznosilo rasterećenje
doprinosa iz plaća zaposlenika ukidanjem doprinosa za dječji
doplatak. Vlada to predlaže zakonskim tekstom o sredstvima za
doplatak za djecu, a rasterećenje plaća predlaže i izmjenama i
dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. O ta dva
prijedloga kao i izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom
osiguranju, kojima Vlada ispunjava mjere najavljene Nacionalnom
politkom zapošljavanja, sljedeći bi tjedan u nastavku 31. sjednice
trebao raspravljati Hrvatski državni sabor. #L#
Prijedlogom zakona o sredstvima za doplatak za djecu ukinuo bi se
dosadašnji doprinos od 2,20 posto koji se dosad izdvajao iz plaća
zaposlenika, te bi se ta sredstva ubuduće osiguravala iz državnog
proračuna. Prema procjenama Republičkog fonda mirovinskog i
invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, u razdoblju od srpnja do
prosinca ove godine, u državnom proračunu trebalo bi za dječji
doplatak osigurati 591 milijun kuna.
Prihvate li saborski zastupnici Prijedlog o izmjenama i dopunama
Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, ukinuo bi se taj
doprinos na plaće koji se izdvajao po stopi od 0,76 posto, a
sredstva bi se nadomjestila iz državnog proračuna. Za provođenje
zakona potrebno je u proračunu osigurati od 1. srpnja 1998. 135
milijuna kuna, dok bi predviđena godišnja visina potrebnih
sredstava za poslove i namjene koji su se financirali iz vodnog
doprinosa iznosila oko 320 milijuna kuna.
Izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju, Vlada pak
predlaže da pravo na zdravstvenu zaštitu imaju svi nezaposleni, bez
obzira jesu li prijavljeni Zavodu za zapošljavanje, a za njihovu
zdravstvenu zaštitu sredstva bi se također osigurala u proračunu.
Time će, predviđa se, Zavod za zapošljavanje uštedjeti 135 milijuna
kuna koje će upotrijebiti u provedbi mjera za poticanje
zapošljavanja. Sukladno međunarodnim standardima, izmjenama i
dopunama Zakona o zdrastvenom osiguranju, predloženo je i
podizanje dobne granice za zdravstveno osiguranje djece sa
sadašnjih 15 do navršenih 18 godina, a uvele bi se i sankcije za
zlouporabu bolovanja. U tom slučaju osiguranik bi izgubio pravo na
nadoknadu plaće, a predviđena je i novčana kazna. Predlagač
ocjenjuje da bi to rezultiralo pozitivnim učincima u poslovanju
gospodarskih subjekata, kao i uštedama sredstava za isplatu
naknada za bolovanje.
Nacionalnu politiku zapošljavanja Hrvatski državni sabor je
prihvatio u veljači ove godine, a u njoj je posebice ukazano na
visoki trošak rada, s obzirom da su porezi i doprinosi činili 45
posto ukupnog troška rada. Zbog povećanja netto plaća zaposlenika i
smanjenja troškova rada, Vlada je potkraj travnja potpisala
sporazum sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, kojim je
najavljeno donošenje mjera za rasterećenje troškova rada i
povećanje plaća.
(Hina) mt mć
141040 MET jun 98