SAČIĆ: HRVATSKA BOLJIM METODAMA PROTIV NARKO-KRIMINALA

WASHINGTON, 11. lipnja (Hina-Sanja Pucak) - Reforma kaznenog zakonodavstva u Hrvatskoj, reorganizacija rada policije i primjena europskih i američkih metoda otvorile su vrata uspješnijoj borbi MUP-a protiv narko-kriminala na području Hrvatske, kazao je u srijedu pomoćnik ministra unutarnjih poslova Željko Sačić.#L# Sačić je član hrvatskog izaslanstva koje je u New Yorku ovog tjedna sudjelovalo u radu posebnog zasjedanja Opće skupštine UN-a posvećenog suzbijanju droga u svijetu. Da je u borbi protiv narko-kriminala potrebna i šira suradnja, na regionalnoj i svjetskoj razini, govori i to da, primjerice, u Hrvatsku najveći dio kokaina dolazi iz Latinske Amerike. O postignutim uspjesima u borbi protiv krijumčarenja i prodaje droga u Hrvatskoj govori i činjenica da se u posljednjih nekoliko godina umnogostručio broj zapljena, kazao je Sačić u telefonskom razgovoru iz New Yorka. Dok je u 1991. izvršeno 400 zapljena, te samim time zabilježeno isto toliko kažnjivih djela krijumčarenja, prodaje, proizvodnje ili posjedovanja, u prošloj godini izvršeno je tri tisuće zapljena. Takav skok ne pripisuje se porastu potrošnje droga, nego reformi kaznenog zakonodavstva i reorganizaciji policijske borbe protiv narko-kriminala, objasnio je Sačić. Prošle je godine novim zakonima proširen krug djela koja su kažnjiva i danas obuhvaćaju i svako posjedovanje droga bez obzira na količinu i vrstu ili namjenu, a, isto tako, u okviru MUP-a osnovani su posebni odjeli koji su počeli prodirati u 'sivu' zonu narko-scene. Hrvatsku narko-scenu čine pretežito potrošači lakših droga poput marihuane, hašiša i sintetičke droge ecstasy, kaže Sačić. Policija se, pak, najviše sureće s potrošačima heroina. U Hrvatskoj, koja leži na jednom od raskrižja svjetskih narkoputeva, godišnje ostaje 150 do 200 kilograma heroina za 'domaće potrošače'. UN procjenjuje da se u svijetu u prošloj godini proizvelo oko 330 tona heroina iz više od tri tisuće tona opijuma. Zaplijenjeno je nešto manje od deset posto. O globalizaciji problema droga govori i to da glavnina kokaina u Hrvatsku danas dolazi brodovima iz Kolumbije, uglavnom preko Rijeke i Splita, odakle kokainski put vodi u srednju i zapadnu Europu. O razmjerima ilegalnog prometa droga kroz hrvatske luke svjedoči, pak, podatak da je u Rijeci prošle godine zaplijenjeno više od pola tone kokaina. Najveći svjetski proizvođači kokaina su Peru, Kolumbija i Bolivija. Ujedinjeni narodi procjenjuju da se u prošloj godini u svijetu proizvelo 800 do tisuću tona kokaina, od čega je zapljenjeno tristo tona. Kriminalistički podaci govore da se u Hrvatskoj 229 osoba bavi krijumčarenjem droga i protiv svake od tih osoba u proteklih sedam godina podneseno je prosječno po nekoliko prijava, odnosno u posljednjih sedam godina oko tisuću prijava ukupno. Iako hrvatsko zakonodavstvo predviđa vrlo oštre kazne za preprodaju i krijumčarenje droga - do 40 godina zatvora, kaznena politika pokazala se nedostatnom, a dokazivanje krivičnog djela vrlo teškim. Nova kaznena reforma otvorila je vrata uvođenju brojnih zapadnih metoda, od snimanja do praćenja koje će omogućiti hrvatskoj policiji uspješniju borbu protiv preprodavača. "Optimisti smo da ćemo uz pomoć tih metoda biti učinkovitiji, i da će sudovi imati obilje dokaznih materijala", kaže Sačić. Zlouporabu droga u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, prati i tzv. sekundarni kriminalitet. Uglavnom se radi o krađama i razbojstvima kojima korisnici droge pokušavaju financirati svoju ovisnost, a onaj najteži oblik - ubojstva, rijedak je. Policija bilježi i da je 40 posto počinitelja razbojstava u Hrvatskoj motivirano drogama. Uzgajivači droga u Hrvatskoj orijentirani su na marihuanu i hrvatska policija ima najviše 'posla' po tom pitanju u Dalmaciji i u područjima oko rijeka jer uzgoj kanabisa traži vlažno područje. U svijetu se također najviše proizvodi marihuana te hašiš. UN procjenjuje se da je u 1997. oko 500 tisuća tona kanabisa uzgojeno ili je raslo na oko milijun hektara širom svijeta. (Hina) ps br 110829 MET jun 98