LONDON, 11. lipnja (Hina/AFP) - Nasljedni plemići bit će prve žrtve reforme Gornjeg doma britanskog parlamenta koju želi provesti Tony Blair u okviru modernizacije britanskih ustanova.
LONDON, 11. lipnja (Hina/AFP) - Nasljedni plemići bit će prve žrtve
reforme Gornjeg doma britanskog parlamenta koju želi provesti Tony
Blair u okviru modernizacije britanskih ustanova.#L#
Vlada je početkom tjedna, prigodom predstavljanja glavnih
smjernica svoje reforme ustanova, potvrdila da će parlamentu
predložiti zakon kojim bi se ukinulo nasljedno pravo plemića na
mjesto i glas u parlamentu koje se prenosi naraštajima još od XIV.
stoljeća. Parlament bi zakon trebao prihvatiti na slijedećoj
sjednici u jesen ove godine.
"Ne postoji nikakvo opravdanje za taj anakronizam - postojanje
nasljednih članova u Gornjem domu", izjavio je vladin predstavnik u
parlamentu Lord Richard. "Nestat će srednjovjekovno obilježje
dijela našeg parlamentarnog sustava", ustvrdio je Richard tijekom
jednog kolokvija u Londonu upozoravajući konzervativce, koji imaju
većinu u Gornjem domu, da ne pokušavaju spriječiti prihvaćanje tog
zakona. Od dolaska na vlast laburisti su primijetili, na svoju
štetu, da Gornji dom nema samo protokolarnu ulogu, budući da su
njegovi predstavnici usporili provođenje 17 vladinih prijedloga
glasujući protiv njih.
Toryjevska oporba uglavnom se ne protivi ukidanju nasljednog prava
na mjesto u Gornjem domu, ali odbija to prihvatiti prije nego sazna
kakav oblik vlada namjerava dati tome domu.
Tony Blair nazvao je nedavno Gornji dom "skandalom". U njemu se
trenutačno nalazi 750 nasljednih i 500 doživotnih plemića koje su
dosadašnje vlade proglašavale plemićima zbog njihovih zasluga.
Odlazak grofova, vojvoda i baruna jedno je od najvažnijih
dotjerivanja izgleda ustanova, koje je britanski premijer započeo
od dolaska na vlast, u namjeri da modernizira državu koja se teško
oslobađa svojih arhaizama i ostaje jedna od najcentraliziranijih
država Europe.
Reforma Gornjeg doma nastupa poslije davanja statusa političke
polu-autonomije Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj, pokrajinama
koje se uz Englesku nalaze u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.
Tako je, u istoj želji za osuvremenjivanjem, i London dobio
gradonačelnika, kao i ostali veliki glavni gradovi poput New Yorka,
Rima i Pariza.
No, laburisti i dalje nisu sigurni koliko duboko treba ići u reformu
Gornjeg doma - trebaju li svi njegovi članovi biti birani,
imenovani ili bi trebalo kombinirati jednu i drugu mogućnost.
Prema rezultatima ankete koju je objavio Daily Telegraph, 52 posto
Britanaca želi da svi članovi parlamenta budu birani glasovanjem.
U očekivanju konačne odluke vlada će uspostaviti "prijelazni"
Gornji dom u kojemu će se nalaziti samo 500 doživotnih članova
kojima će se pridružiti još neodređeni broj novoimenovanih.
Laburistička vlada pritom kani ponovno razmotriti postupak
imenovanja, koji sada ovisi o diskrecijskom pravu vlada koje se
time koriste kako bi imenovale svoje političke istomišljenike.
(Hina) rug bnš/ii
110439 MET jun 98