ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Branko Smerdel, profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta, izjavio je večeras kako "nisu vremena za akademske rasprave", te da se u nastalom sporu mora poduprijeti Ustavni sud i njegova predsjednika Jadranka
Crnića. "Mislim da treba podržati i odluku suda o mirovinama", kazao je Smerdel.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Branko Smerdel, profesor zagrebačkoga
Pravnog fakulteta, izjavio je večeras kako "nisu vremena za
akademske rasprave", te da se u nastalom sporu mora poduprijeti
Ustavni sud i njegova predsjednika Jadranka Crnića. "Mislim da
treba podržati i odluku suda o mirovinama", kazao je Smerdel. #L#
Ocijenio je da odluke tog suda podliježu i znanstvenoj i političkoj
kritici. Svaka odluka Ustavnog suda ima iznimno veliki politički
značaj; to je politički sud koji u političke odnose intervenira
pravnim metodama i sredstvima, rekao je Smerdel.
Osam godina od stupanja Ustava na snagu zapravo smo na početku
zaživljavanja ustavnih institucija. Odlukom o mirovinama, Ustavni
sud učinio je prvi 'smioniji iskorak' u tumačenju Ustava. Vrijeme
toleriranja odnosa tog suda prema izvršnoj vlasti završeno je;
završeno je i vrijeme kada su sveučilišni stručnjaci Ustavnom sudu
tolerirali 'određene stvari', kazao je Smerdel na tribini "Ustavno
sudovanje: povodom odluke o prilagodbi mirovinskog zakona", koju
je organizirao Hrvatski pravni centar.
Jadranko Crnić skrupulozno je vodio Ustavni sud, uvažavao je
situaciju u kojoj se država nalazila i nastojao je izbjegavati
sukobe, drži Smerdel. Ocijenio je potrebnom promjenu Ustavnog
zakona o Ustavnom sudu, napomenuvši da sada nije vrijeme za bilo
kakve preinake, jer bi one neizbježno bile rađene pod pritiskom
izazvanim odlukom o mirovinama.
Profesor Fakulteta političkih znanosti Ivan Pađen drži da je
Ustavni sud "stalni ustavotvorac u stalnom zasjedanju". Ocijenio
je da je odluka tog suda o mirovinama "koja nedvojbeno stoji,
utemeljena na dobrim razlozima, no trpi od toga da nije dobro
obrazložena".
Mato Arlović, pravnik i jedan od SDP-ovih čelnika, usprotivio se
mogućem kompromisu, kojim bi vlast nastojala popraviti položaj
umirovljenika, a ne u cijelosti ispoštovati odluku Ustavnog suda.
Valja poduzeti sve kako bi bio donesen zakon koji bi regulirao način
vraćanja umirovljeničkoga duga, a nužno je trenutačno uskladiti
mirovine s rastom plaća. Budući da je mirovina definirana kao
imovinsko pravo, uz izračun pojedinačnog dugovanja svakom
umirovljeniku, razlika mirovina trebala bi ući i u nasljedno pravo,
rekao je Arlović. Napomenuo je kako se ta razlika, osim novcem, može
nadoknaditi i na druge načine, primjerice, vrijednosnim papirima.
Napade, koji su na Ustavni sud uslijedili nakon donošenja odluke o
mirovinama, Arlović je ocijenio razumljivima, ustvrdivši da se
njima želi 'isforsirati promjene' Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu.
(Hina) šm mć
102306 MET jun 98