KONJŠČINA, 10. lipnja (Hina) - Hrvatskom je gospodarstvu potrebna nova proizvodna tehnologija i svježi novac iz inozemstva. Hrvatski su iseljenici spremni za obnovu hrvatskoga gospodarstva, ali se treba osloboditi onih koji stalno
hoće pretakati iz šupljeg u prazno, izjavio je danas Hini za posjeta ministra povratka i useljeništva Tvornici armaturnih mreža i vučene žice "Armko" u Konjščini njezin većinski vlasnik Vlado Rubčić, koji je prije dvije godine u dokapitalizaciju bivše "Elektrode" uložio pet milijuna njemačkih maraka.
KONJŠČINA, 10. lipnja (Hina) - Hrvatskom je gospodarstvu potrebna
nova proizvodna tehnologija i svježi novac iz inozemstva. Hrvatski
su iseljenici spremni za obnovu hrvatskoga gospodarstva, ali se
treba osloboditi onih koji stalno hoće pretakati iz šupljeg u
prazno, izjavio je danas Hini za posjeta ministra povratka i
useljeništva Tvornici armaturnih mreža i vučene žice "Armko" u
Konjščini njezin većinski vlasnik Vlado Rubčić, koji je prije dvije
godine u dokapitalizaciju bivše "Elektrode" uložio pet milijuna
njemačkih maraka. #L#
Po njegovim riječima to je učinio na poziv hrvatskoga Predsjednika
i Vlade, koji su pozvali Hrvate iz iseljeništva da se vrate u
domovinu i ulože svoj novac u proizvodnju i otvaranje novih radnih
mjesta.
Nakon dokapitalizacije "Armko", koji zapošljava 130 radnika,
povećao je proizvodnju sa 12.000 na 25.000 tona armaturnih mreža i
vučene žice. Zbog uspješna poslovanja ta tvornica drugu godinu
dobiva nagradu za gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije,
isplaćuje dobit i uredno podmiruje svoje obveze prema državi. Nakon
pretvorbe nijedan radnik nije otpušten, nego su zaposleni novi
radnici, koji u prosjeku zarađuju 800 do 900 maraka.
Rubčić napominje da se nije pokajao što je uložio novac u tvornicu,
da je lani kupio pogone TPK u Konjščini, koji su bili u stečaju, da
kani ove godine i tu tvornicu opremiti novim strojevima i zaposliti
oko 40 radnika te postati najvećim hrvatskim proizvođačem
armaturnih mreža, vučene žice i čeličnih šipaka.
"Kad sam 1987. završio zagrebački Ekonomski fakultet, radi
zaposlenja otišao sam u SR Njemačku trgujući proizvodima crne
metalurgije. U Njemačkoj su mi ostali žena i dvoje blizanaca, koje
želim dovesti u Hrvatsku kako bi pohađali hrvatske škole", kazao je
Vlado Rubčić. On je jedan od prvih iseljenika koji je za rata 1994.
uložio vlastit novac u Hrvatsku, zbog čega je, sjeća se s ponosom,
bivši gradonačelnik Mainza priredio za njega i hrvatskoga konzula u
Frankfurtu primanje.
Njemački bankovni krugovi i poslovni ljudi često se raspituju za
rezultate mojih ulaganja u Hrvatskoj, kazao je, dodavši kako je
hrvatski iseljenici spremni ulagati u razvoj hrvatskoga
gospodarstva, no treba zaštititi useljenička ulaganja i osloboditi
se onih koji se smicalicama žele domoći tuđega novca. Kad je počela
proizvodnja u "Armku", neki su pokušali pobiti privatizaciju te se
još parniče s Fondom za privatizaciju, kazao je Rubčić.
"Donio sam svjež novac, nisam se zaduživao u hrvatskim bankama.
Vrlo je teško kad uložite novac, a netko stalno nešto pobija ili
podmeće", istaknuo je, dodavši da kontrolira 59 posto vlasništva
tvornice. "Ako je tko uzeo menedžerski kredit, a nije ga uložio u
proizvodnju, to nije ono što Hrvatskoj treba", upozorio je,
napomenuvši kako se samo od trgovine ne može puno očekivati.
(Hina) mc
101642 MET jun 98