NJEMAČKA 9. VI. TAZ: EU ŽELI SAMO SPRIJEČITI DOTOK NOVIH IZBJEGLICA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 9. VI. 1998. Repriza Bosne na Kosovu Jedini je cilj Europljana zadržavanje izbjeglica izvan granica EU, naglašava Andreas Zumach. "'Bosna se ne smije ponoviti!' - zaklinju se već tjednima njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i mnogi njegovi zapadni kolege u reakcijama na krvavi sukob u srpskoj pokrajini Kosovo. No, stvarnost je odavno pregazila ta upozorenja. Prepoznatljiva strategija srpskog agresora, jasna već dugo vremena, i reakcija članica NATO-a i EU, koja balansira između nemoći i sudioništva, nalikuju onima u Bosni do potankosti. Bitna razlika: za razliku od g. 1992. instrument UN-a - kojeg su tijekom sukoba u Bosni najvažnije zapadne članice (istodobno vodeće članice NATO-a i EU) potpuno diskreditirale i osjetno oslabile - trenutačno nije na raspolaganju za intervenciju. Stoga su sve rasprave ograničene na NATO, EU i kontaktnu skupinu, koja funkcionira kao diplomatska veza s Rusijom. No, nijedna dosad prihvaćena i razmatrana mjera nije se dojmila Beograda. Neke od njih jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević mogao je čak protumačiti kao zeleno svjetlo za nastavak svoje politike prema Kosovu. Zabrana dostave oružja i policijske opreme, koju je uvela kontaktna skupina, još nije dosljedno provedena. Ionako bi ta zabrana mogla postići željeni učinak tek nakon duljeg razdoblja, s obzirom na velike zalihe Beograda i na postojeće proizvodne kapacitete u Srbiji. Različite gospodarske sankcije, uvedene od veljače ove godine, nisu dosad pokazale baš nikakve rezultate ili nisu čak ni stupile na snagu. Dio tih sankcija najavljen je u vezi s ultimatumom Beogradu da pokrene pregovore s Albancima uz sudjelovanje međunarodnog posrednika. Budući da se Milošević dosljedno odupirao tom ultimatumu, očitujući spremnost tek na izravne razgovore s albanskim vođom Rugovom, sankcije su djelomično suspendirane u znak nagrade Beogradu. U tom kontekstu zabrana ulaganja, koju su jučer objavili ministri vanjskih poslova EU, vjerojatno neće potaknuti Beograd na obustavu protjerivačkog rata protiv civilnog albanskog stanovništva na sjeverozapadu Kosova. Cilj te operacije jest uspostava potpunog nadzora nad tom trećinom kosovskog teritorija, bogatom sirovinama, i zatim podjela nekad autonomne pokrajine. Zašto bi opcija raspoređivanja postrojba na granicama između Albanije i Makedonije i Kosova, o kojoj NATO neprekidno raspravlja, uopće potaknula Miloševića na dokončanje rata? Beograd je jako dobro uočio kakav se bitan interes krije iza možebitnog raspoređivanja NATO-ovih postrojba: 'Najvažnije je učiniti sve kako bi albanske izbjeglice ostale u regiji te kako ne bi došle u Njemačku', izjavio je Kinkel na jučerašnjoj konferenciji ministara vanjskih poslova EU. Milošević može čak izračunati da će NATO-ove postrojbe uspostavom koridora (što je već dogovoreno s makedonskom vladom) usmjeriti rijeke izbjeglica u prihvatne logore te da će, u obrnutom smjeru, prekinuti lance dostave oružja i boraca iz Albanije i Makedonije 'ilegalnoj oslobodilačkoj vojsci' kosovskih Albanaca. Scenarij sljedeća četiri tjedna nije teško dokučiti: dok će pozornost ljudi u Srbiji i ostatku svijeta biti zaokupljena svjetskim nogometnim prvenstvom - uključujući zacijelo napete utakmice između krnje Jugoslavije i Njemačke te između SAD i Irana - srpske 'snage sigurnosti' dovršit će svoj protjerivački posao na sjeverozapadu Kosova. Potom bi američki posrednik Richard Holbrooke sredinom srpnja mogao posjetiti regiju kako bi novostvorene činjenice podjele zapečatio 'mirovnim sporazumom' Beograda i Prištine", zaključuje Andreas Zumach. 092339 MET jun 98