SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 8. lipnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, koji je bio na čelu hrvatskoga izaslanstva, sa suprugom Ankicom vratio se danas iz posjeta Lisabonu, gdje je razgovarao s portugalskim predsjednikom Jorgeom Sampaiom i razgledao svjetsku izložbu EXPO. "Prisustvovao sam Danu hrvatskog paviljona na Svjetskoj izložbi EXPO u Portugalu koji je po općoj ocjeni domaćih i stranih običnih ljudi i stručnjaka najuspješniji. Od 160 zemalja Hrvatska je prva zemlja po sadržaju i ljepoti. Možemo biti ponosni i svi koji smo ga posjetili zadovoljni smo viđenim", rekao je po dolasku u Zagreb hrvatski predsjednik. "Razgovarao sam s portugalskim predsjednikom i pozvao sam ga u službeni posjet Hrvatskoj što je i prihvatio, a ja sam pozvan u službeni posjet Portugalu", izjavio je predsjednik Tuđman, dodavši kako su razgovori bili vrlo korisni. ZAGREB - Bilateralni odnosi između Republike Hrvatske i Svete Stolice se odlično razvijaju, a tome će pridonijeti i skori posjet pape Ivana Pavla II Hrvatskoj, istaknuli su u ponedjeljak u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić i tajnik Svete Stolice za odnose s državama msrg. Jean-Louis Tauran. "Sa zadovoljstvom mogu kazati da su naši razgovori vođeni u vrlo prijateljskoj atmosferi, a posebice smo razgovarali i o potrebi što skorijeg završetka četvrtog sporazuma između Hrvatske i Svete Stolice", rekao je hrvatski ministar nakon sastanka, dodajući kako je s msgr. Tauranom razgovarao i o općim odnosima između Vatikana i Zagreba, krizi na Kosovu, situaciji u BiH, te o stanju u hrvatskome Podunavlju. "Imamo istovjetna gledišta glede krize na Kosovu i potrebe da se međunarodna zajednica uključi u tu krizu kako bi se spriječilo daljnje nasilje i započeli pregovori između dviju strana", istaknuo je Granić. "Odnosi između Republike Hrvatske i Svete Stolice odvijaju uzlaznom linijom", kazao je Granić ističući važnost uloge koju su Sveta Stolica i Sveti otac odigrali u stvaranju hrvatske države. ZAGREB - Hrvatska će diplomacija i nadalje nastojati provesti strategijske odrednice hrvatske državne i vanjske politike, kazao je u ponedjeljak potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u uvodnom izlaganju na Simpoziju "Iskustva moderne hrvatske diplomacije". Govoreći o međunarodnom položaju Republike Hrvatske, Granić je ocijenio da je taj položaj i "dalje vrlo složen, ali je, dugoročno gledano, čvrsto određen i vrlo izgledan". Položaj Hrvatske uvjetovan je vanjskim čimbenicima, ali i određenim očekivanjima od RH, nastavio je Granić dodajući da na međunarodni položaj RH utječu i unutarnji odnosi u Hrvatskoj, koje međunarodna zajednica prati s velikom pažnjom. "Hrvatska je pod pritiscima koji se javljaju uvijek kad se hrvatski interesi ili neki naši taktički potezi razlikuju od trenutnih interesa međunarodne zajednice", rekao je hrvatski ministar. Granić je ocijenio da vanjskopolitički položaj Hrvatske određuje prvenstveno pitanje povratka izbjeglica, zatim primjena Daytonskog sporazuma za BiH, uređenje odnosa unutar Federacije BiH, te proces demokratizacije u Hrvatskoj. SARAJEVO - Član Predsjedništva BiH Krešimir Zubak izvjestio je u ponedjeljak predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana da će nastaviti s pripremama za utemeljenje novog bosanskohercegovačkog HDZ-a jer su razlike što su se pojavile unutar dosadašnjeg HDZ-a BiH prevelike a struja predvođena Antom Jelavićem nije ispoštovala dogovor postignut na sastanku u Zagrebu 5. lipnja. U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom Predsjedniku, Zubak je izvijestio da ga je zagrebački dogovor "prestao obvezivati", a da je na kompromis postignut tijekom prošlotjednih zagrebačkih razgovora pristao prije svega zbog osobnog uvažavanja Tuđmanovih napora da se očuva jedinstvo HDZ-a iako je posljednjih mjeseci došao do zaključka o neprevladivim razlikama unutar političkog vodstva te stranke u BiH. Zubak podsjeća kako je jedan od dogovora sa sastanka u Zagrebu, onaj o suzdržavanju od bilo kakvih komentara, samo nekoliko sati nakon toga prekršio Ivić Pašalić na tiskovnoj konferenciji tvrdnjama da su u raskol "umiješani nečiji prsti sa strane" a dan kasnije i Ante Jelavić interviewom za "Slobodnu Dalmaciju". "Time se zorno pokazalo da su data riječ, načela, dogovori i obećanja u našim međusobnim odnosima ostali bez svoje moralne sadržine", stoji u Zubakovu pismu. Član Predsjedništva BiH dalje pojašnjava kako su razlike između dviju struje unutar HDZ-a "neprevladive", iako se i jedni i drugi pozivaju na ista načela, jer prema njima imaju različiti odnos. LUXEMBOURG - Europska Unija u ponedjeljak je zabranila nova ulaganja u Srbiju i zaledila njezinu imovinu u inozemstvu kako bi kaznila Beograd zbog "rasprostranjenog paleža kuća i neselektivnih topničkih napada na čitava sela" na Kosovu. "Srbija je umiješana u kampanju nasilja koje daleko prelazi granice onog što bi se legitimno dalo opisati kao antiteroristička operacija", stoji u priopćenju ministara vanjskih poslova EU-a. EU je pozvala Beograd i kosovske borce za nezavisnost da pokušaju pregovorima pronaći rješenje sukoba, istaknuvši da za to "posebnu odgovornost" snosi predsjednik Slobodan Milošević, kao šef države. Navodeći kao razloge sve lošiju situaciju u regiji i pretjeranu uporabu sile od srbijanskih snaga sigurnosti, EU je zabranila sva nova ulaganja u Srbiju i zaledila njezinu imovinu koja se nalazi u 15 zemalja članica EU-a. Europska Unija je najavila uvođenje "drugih mjera" ako se ne zaustavi nasilje. Već je ranije zabranila izvoz oružja i ograničila izdavanje putnih viza za jugoslavenske dužnosnike ali je, na poziv Washingtona, odgađala nametanje zabrane ulaganja i zamrzavanje srpske imovine kako bi se Miloševiću dala prilika za pronalaženje mirnog riješenja kosovske krize. DEN HAAG - Suđenje bosanskom Hrvatu Anti Furundžiji, kojeg je Međunarodni sud za ratne zločine optužio da je svom podređenom dopustio silovanje jedne zatvorenice, započelo je u ponedjeljak u Den Haagu. Antu Furundžiju (28), uhitili su nizozemski vojnici u prosincu prošle godine u Vitezu. Furundžija je osumnjičen da je u svibnju 1993. stajao sa strane i promatrao kako jedan njegov vojnik siluje zatvorenicu prilikom ispitivanja. On je na prvom pojavljivanju pred sudskim vijećem izjavio da se ne osjeća krivim za navode optužnice. Navodni silovatelj, čiji identitet nije otkriven, nije uhićen. Furundžija je osumnjičen da je, kao zapovjednik postrojbe vojne policije pod nazivom "Džokeri", sudjelovao u protjerivanju Muslimana iz Lašvanske doline 1993. godine. Odmah nakon početka suđenja, predsjedavajuća sutkinja Florence Mumba iz Zambije zatvorila je sjednicu za javnost kako bi se raspravio podnesak tužitelja. Prije početka suđenja, suci su oštro prekorili tužitelje u slučaju Furundžija, optuživši ih za "uporno izbjegavanje ispunjenja naputaka sudskog vijeća". Navodeći šest slučajeva u kojima tužiteljstvo nije ispunilo naredbe suda, tročlano sudsko vijeće optužilo je tužiteljstvo za "ponašanje koje graniči s nemarom". DIYARBAKIR - Turski su vojnici ubili 37 kurdskih pobunjenika tijekom pojačanih operacija na jugoistoku zemlju, priopćile su lokalne vlasti u ponedjeljak. Iz istog se izvora doznaje da je u sukobima u provincijama Sirnak, Siirt i Diyarbakir poginuo samo jedan vojnik. Za sada nema nezavisnih potvrda tog izvješća. Pripadnici Radničke partije Kurdistana (PKK) bore se za autonomiju na jugoistoku Turske već 14 godina. U sukobima je dosada poginulo 37.000 ljudi. Televizija NTV je javila u Istanbulu da je policija uhitila 22 pripadnika ilegalne kurdske skupine za koju se smatra da je odgovorna za postavljnje bombe u vlaku u Istambulu prošlog tjedna kada je poginula jedna, a šest osoba je ozlijeđeno. (Hina) sv sv 081625 MET jun 98