ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Hrvatska će diplomacija i nadalje nastojati provesti strategijske odrednice hrvatske državne i vanjske politike, kazao je u ponedjeljak potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate
Granić u uvodnom izlaganju na Simpoziju "Iskustva moderne hrvatske diplomacije".
ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Hrvatska će diplomacija i nadalje
nastojati provesti strategijske odrednice hrvatske državne i
vanjske politike, kazao je u ponedjeljak potpredsjednik hrvatske
Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u uvodnom
izlaganju na Simpoziju "Iskustva moderne hrvatske
diplomacije".#L#
Govoreći o međunarodnom položaju Republike Hrvatske, Granić je
ocijenio da je taj položaj i "dalje vrlo složen, ali je, dugoročno
gledano, čvrsto određen i vrlo izgledan". Položaj Hrvatske
uvjetovan je vanjskim čimbenicima, ali i određenim očekivanjima od
RH, nastavio je Granić dodajući da na međunarodni položaj RH utječu
i unutarnji odnosi u Hrvatskoj, koje međunarodna zajednica prati s
velikom pažnjom.
"Hrvatska je pod pritiscima koji se javljaju uvijek kad se hrvatski
interesi ili neki naši taktički potezi razlikuju od trenutnih
interesa međunarodne zajednice", rekao je hrvatski ministar.
Granić je ocijenio da vanjskopolitički položaj Hrvatske određuje
prvenstveno pitanje povratka izbjeglica, zatim primjena
Daytonskog sporazuma za BiH, uređenje odnosa unutar Federacije
BiH, te proces demokratizacije u Hrvatskoj.
Govoreći o povratku izbjeglica, Granić je istaknuo da je u
Hrvatskoj od početka rata utočište našlo više od milijun izbjeglica
te da je Hrvatska sada jedina zemlja u koje se izbjeglice i
vraćaju.
U Hrvatsku se vratilo više od 37.000 hrvatskih Srba, uljučujući i
13.500 osoba koje su se iz Podunavlja vratile u druge krajeve
Hrvatske, kazao je Granić procijenivši da je ukupan broj povratnika
sigurno i veći.
Hrvatski je ministar također kazao da bi plan o povratku izbjeglica
trebao biti dovršen do 20. lipnja, kada će ga na uvid dobiti domaća
javnost i međunarodna zajednica. Hrvatska se nada da će plan
prihvatiti svi, čime bi se unutar zemlje stvorili temelji za
sustavnu politiku kontroliranog i organiziranog povratka, a s
druge strane otklonila bi se opasnost ukidanja trgovinskih
polvastica i stvorili uvjeti za održavanje konferencije o obnovi i
razvitku u rujnu ove godine, objasnio je Granić.
Nakon odlaska UNTAES-a, Organizacija za europsku sigurnosti i
suradnju (OESS) preuzela je nadzor procesa normalizacije stanja u
Hrvatskoj.
"Mi ćemo prihvatiti onu vrstu nadzora kakva je uobičajena u
međunarodnim odnosima, jer ne želimo i nemamo što skrivati", rekao
je Granić.
Diplomacija je od početka borbe za nezavisnu Hrvatsku odigrala niz
važnih uloga, rekao je Granić, te dodao kako Hrvatska surađuje s
međunarodnim čimbenicima na svim poljima - od provedbe Daytonskih i
Washingtonskih sporazuma, do suradnje sa Sudom u Den Haagu.
"Treće područje na kojem inzistira međunarodna zajednica je
razvitak demokracije u Hrvatskoj", kazao je Granić, dodajući kako
međunarodna zajednica posebno ističe neovisno sudstvo i poštene
izbore, te pitanje slobode medija, posebice državne televizije.
"Transparentnost institucija i javna televizija ciljevi su koji su
u interesu same Hrvatske, a preduvjet su za uključivanje u Europu",
istaknuo je hrvatski ministar.
"Strategijske odrednice hrvatske vanjske politike su sasvim jasne
i neupitne: Hrvatska se želi čim prije i što potpunije uključiti u
euroatlantske integracije", rekao je Granić, te dodao da su osnovni
ciljevi Hrvatske ulazak u Europsku uniju i NATO.
Za ispunjenje europskih zahtjeva i hrvatskih regionalnih interesa
od velike su važnosti i dobrosusjedski odnosi, kazao je Granić,
dodajući kako je ministarski skup na Brijunima bio prva zamašnija
diplomatska inicijativa RH od stjecanja neovisnosti.
Hrvatska će veliku pažnju posvetiti i daljnjem jačanju
bilateralnih odnosa naročito s najutjecajnijim državama svijeta,
poput Njemačke, Francuske, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i
Kine.
"Hrvatska će čim prije nastojati postati članicom ekonomske
asocijacije CEFTA-e, ući u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO),
otvoriti pregovore o Sporazumu o suradnji s EU i ući u PHARE
program", kazao je Granić.
Govoreći o povijesti hrvatske diplomacije, Granić je istaknuo kako
je ona prošla više faza - od stjecanja međunarodnog priznanja
zemlje, do internacionalizacije krize u našem području, pa do
kombinacije koncentrirane vojne i diplomatske akcije u stvaranju
uvjeta za rasplet kriza na području bivše Jugoslavije.
U četvrtoj fazi hrvatska diplomacije je ušla u "nešto mirnije
vode", objasnio je Granić.
"Naša će se diplomacija opet naći u nezahvalnoj ulozi da provodi
vanjsku politiku zemlje, a u isto vrijeme posreduje u osjetljivim
pregovorima s međunarodnom zajednicom oko uvjeta za uključivanje u
političke, gospodarske i vojne integracije", rekao je Granić, te
dodao kako u ocijenjivanju hrvatske diplomacije treba imati na umu
da je hrvatska diplomacija postigla onoliko koliko je postigla i
Hrvatska, i obratno.
"Hrvatska diplomacija nije mogla - niti joj je zadaća - djelovati
izvan okvira državne politike i izvan prostora stvorenog
objektivnim stanjem u zemlji", naglasio je Granić.
"Hrvatska će diplomacija nastojati provesti u što kraćem roku
strategijske odrednice hrvatske državne i vanjske politike", rekao
je Granić dodajući kako će se u tom smislu sustavno jačati
diplomatska mreža RH.
"Diplomacija je umjetnost u kojoj se mogućim sredstvima želi
dostići nešto moguće. Hrvatskoj je diplomaciji povremeno
uspijevalo i više", zaključio je na kraju svog izlaganja hrvatski
ministar.
(Hina) nab sv
081513 MET jun 98