GB ECONOMIST 6. VI. SLOVENIJA

VELIKA BRITANIJA THE ECONOMIST 6. VI. 1998. U sporoj traci "Tek prije sedam godina oslobođena nakon stoljeća inozemne dominacije, Slovenija uživa u tome da djeluje sama. No želi li ostati na čelu prvog paketa poslijekomunističkih zemalja (zajedno s Estonijom, Poljskom, Republikom Češkom i Mađarskom) izabranih da započnu pregovore o priključivanju EU, morat će malo oštrije prigrliti promjene. Od bivših komunističkih zemalja, ona je vjerojatno imala najbolji početak, barem gospodarski. A da se nije morala pokloniti MMF-u, Svjetskoj banci ili stranim ulagačima, ona je uspjela postići stabilan rast od odcjepljenja (postignutog uz minimalno krvoproliće) od Jugoslavije 1991. Ona je ponovno potvrdila habsburški dio svog naslijeđa te više ili manje odbacila svoje balkanske dronjke. No sada će, nakon svega, Slovenija morati plesati na tuđu glazbu - preuzimajući, između ostalog, EU-ov acquis communautaire, pozamašan (80.000 stranica) pravilnik kluba. Ona će morati odbaciti mnoga vlastita protekcionistička i nacionalistička pravila, uključujući i ona koja slovenskim poduzećima otežavaju zaduživanje u inozemstvu, kao i inozemno kupovanje slovenskih dionica. Slovenija će također morati temeljito ispitati svoj mirovinski i socijalni sustav, iako je njegov proračunski manjak, s 1% BDP-a, među najnižima u bivšim komunističkim državama. A morat će biti i otvorenija o državnoj pomoći industriji i poljoprivredi te strancima dopustiti da kupuju zemlju bez obveze da su prethodno morali nekoliko godina ovdje živjeti. Sve to će biti prilična promjena u ritmu reforma, koji u posljednje vrijeme nije bio živahan. Vlada koja je prošle godine sastavljena bila je preslaba da bi bila radikalna. (...) Većina Slovenaca ne žuri s radikalnom promjenom; vodeći računa kako je nedavno zemlja ponovno rođena, oni cijene društveni sklad. Njihov životni standard, na posljetku, već se natječe s siromašnijim članicama EU. Teško je prodati zamisao da bi, nakon što su tek povratili svoje gospodarstvo iz ruku Jugoslavije, Slovenci trebali pustiti da njegovi dijelovi padnu u strane ruke. Nadalje, državno miješanje u gospodarstvo, kao i postupni ritam reforme, zasad je postizao bolje rezultate nego u drugim bivšim komunističkim zemljama. Čak i nekad slovenski su menadžeri mnogo putovali u inozemstvo i mnogo su izvozili na Zapad; desetina njezina stanovništva, proizvodila je petinu jugoslavenskog izvoza. Razvila se prilično prosperitetna srednja klasa. A za vrijeme tranzicije u kapitalizam, razlika između starih siromašnih i novih bogatih bila je manje velika nego drugdje, djelomično stoga što je državna socijalna skrb ostala velikodušna. (...) Slovenska nesklonost promjeni čini ih opreznima u kopiranju nekih poteza svojih susjeda. Oni su skloni misliti, primjerice, da je Mađarska luda što je toliko mnogo prodala strancima. A Čehe kore zbog dopuštanja da 'špekulanti', kako to oni kažu, obore njihovu valutu. No to ima svoju cijenu. Inflacija se u Sloveniji već nekoliko godina drži kod 9-10%. Precijenjena valuta izvoz čini manje konkurentnim. Rast od 3-5%, iako dobar prema standardima EU, sporiji je nego u zemljama poput Poljske i Mađarske, gdje je gospodarstvo postalo otvorenije i orijentirano prema tržištu. Želi li Slovenija ići u korak, morat će donijeti neke neugodne odluke", zaključuje list. 080153 MET jun 98