ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Po podatcima predsjednika Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske prof. Kazimira Svibena do kraja prošle godine popisano je 111.000 žrtava rata i poraća te utvrđeno oko 700
stratišta. Od kada je osnovana Komisija, 1991., podignuto je stotinjak spomen-križeva, spomen- ploča ili spomen-kapelica. S obzirom na to da je novac za rad Komisije ograničen, ne mogu se podizati velebni spomenici, a kad se priređuju neka veća obilježavanja, kao što je to bilo sredinom svibnja u Klinča Selu, onda se to čini u suradnji s mjesnim vlastima, Hrvatskim domobranom i Hrvatskim društvom političkih zatvorenika. Po Svibenovim riječima najbolje je istraženo gospićko, samoborsko, slatinsko, našičko i ljubuško područje, o čemu su tiskane knjige, koje pokazuju svu strahotu stradanja na tim područjima.
UTVRĐENO OKO 700 STRATIŠTA
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Po podatcima predsjednika Komisije za
utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske prof.
Kazimira Svibena do kraja prošle godine popisano je 111.000 žrtava
rata i poraća te utvrđeno oko 700 stratišta. Od kada je osnovana
Komisija, 1991., podignuto je stotinjak spomen-križeva, spomen-
ploča ili spomen-kapelica. S obzirom na to da je novac za rad
Komisije ograničen, ne mogu se podizati velebni spomenici, a kad se
priređuju neka veća obilježavanja, kao što je to bilo sredinom
svibnja u Klinča Selu, onda se to čini u suradnji s mjesnim
vlastima, Hrvatskim domobranom i Hrvatskim društvom političkih
zatvorenika. Po Svibenovim riječima najbolje je istraženo
gospićko, samoborsko, slatinsko, našičko i ljubuško područje, o
čemu su tiskane knjige, koje pokazuju svu strahotu stradanja na tim
područjima.#L#
Međunaslov: Broj žrtava bit će velik i strašan
"Premda popisujemo sve žrtve, najviše smo se posvetili popisu
žrtava koje su pripadale hrvatskoj domovinskoj vojsci, jer one nisu
bile popisane, a nije se smjelo o njima čak ni govoriti", kazao je
Sviben, dodavši kako su žrtve "druge ratujuće strane" uglavnom
popisane te da Komisija te popise treba samo provjeriti.
Komisija ima 65 članova, od kojih 25 saborskih zastupnika, a u svim
županijama ima istraživačka središta.
Napomenuvši da je Komisija počela raditi u vrlo teškim ratnim
uvjetima i da je unatoč tome obavila golem posao u Maceljskoj šumi,
koja se može smatrati "velikim hrvatskim Katynom", što je uvelike
uzburkalo duhove, izazvalo polemike, pa čak i sudske procese,
Sviben je dodao kako su nakon toga nastojali u što "većem miru ići
prema cilju, tj. da se popiše što više žrtava". "Svjesni smo da do
kraja nikada nećemo doći, ali broj do kojega dođemo bit će sigurno
velik i strašan", izjavio je, rekavši kako Komisija sav taj posao
"radi u duhu snošljivosti i pomirbe, popisujući žrtve bez obzira na
nacionalnost, politički i vjerski svjetonazor".
Po njegovim riječima riječ je o vrlo teškom i zamršenu poslu.
Podatci se dugo traže, jer ljudi često ne daju točne informacije.
Osim toga još se ljudi boje i ne žele neke stvari kazati, dometnuo
je.
Međunaslov: Stratišta je najvažnije obilježiti
Osvrćući se na sudski postupak koji je pokrenuo Hrvatski domobran,
Sviben kaže kako ta udruga kao pravna osoba na to ima pravo, a sve
drugo je stvar pravne države. "Meni osobno je važnije napraviti
popis jedne žrtve nego osuditi jednoga čovjeka. Pritom ne kažem
kako ljude koji su počinili zločine ne bi trebalo suditi", kazao je,
dodavši kako Komisija, kad otkrije neki zločin, izvješćuje o tome
Državno odvjetništvo, a ono odlučuje hoće li pokrenuti postupak ili
ne. "Kad bi se Komisija bavila sudskim procesima, onda bismo hodali
po sudovima i ne bismo mogli raditi svoj posao", kaže, dodajući kako
će na mnogim stratištima biti teško obaviti i ekshumaciju, jer je to
zamršen, velik i skup posao, a pitanje je što on donosi jer je
najčešće nemoguće indentificirati žrtve. Osim toga, kako je kazao,
na nekim stratištima, primjerice na zagrebačkome području i u
podnožju Zagrebačke gore, nemoguće je obaviti iskapanje, jer su ta
područja urbanizirana. "Ostaje nam tek da ta mjesta obilježimo i
kažemo što se tu dogodilo", kaže Sviben.
Međunaslov: Komisija istražuje i stratišta stranih vojska
Glede suradnje s drugim državama Sviben kaže kako Hrvatska sa
Slovenijom, na području koje su, po svemu sudeći, pokopane mnoge
hrvatske žrtve, nema međudržavnog ugovora o ratnim žrtvama, dok s
Njemačkom takav ugovor postoji a u pripremi je s Italijom. S
Austrijom nema posebna ugovora, ali je suradnja s njihovim Crnim
križom dobra, kaže, napominjući kako su Hrvatskome domobranu kao
nevladinoj udruzi na raspolaganju svi oblici suradnje sa sličnim
udrugama u Sloveniji.
Predsjednik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava
izjavio je kako ona istražuje i stratišta stranih vojska na
području Hrvatske, pa je tako u Istri otkopana skupina posmrtnih
ostataka Nijemaca. "Imali smo obavijest da je na Rabu pokopan velik
broj pripadnika Wermachta, za što se zanimao austrijski Crni križ i
Nijemci, ali ono što smo mogli ustanoviti, jest da su glasine o
broju ubijenih pretjerane. Nastavit ćemo s istraživanjem, ali s
obzirom na stanje na terenu teško će se provesti iskapanje", kazao
je te pozvao sve koji nešto znaju ili imaju podatke o žrtvama rata,
bilo da je riječ o pojedinačnim ili masovnim grobištima i
stratištima, da izvijeste Komisiju.
Po planu rada za ovu godinu Komisija osim popisa žrtava Drugoga
svjetskoga rata i poraća, te kritičkoga preispitivanja pisanih
izvora, kani nastaviti izradu katastara grobišta, te antropološka
istraživanja za koja nisu potrebna velika ulaganja.
Marko Curać
(Hina) mc il
051057 MET jun 98