STATISTIKA

Statistika CIJENE NA MALO PORASLE 0,5 POSTO - Cijene na malo u svibnju su u odnosu na travanj ove godine bile u prosjeku više za 0,5 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine porasle za šest posto, a u odnosu na prosinac prošle godine 3,7 posto. Cijene robe u svibnju bilježe porast od 0,3 posto, a cijene usluga 1,4 posto u odnosu na travanj, priopćio je Hrvatski državni zavod za statistiku. Porast cijena robe prouzročio je porast cijena na malo poljoprivrednih proizvoda (mlado povrće), pa su tako cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim više za 4,1 posto, a bez sezonskih za 10,5 posto. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su više za 0,1 posto, što je uzrokovano porastom cijena prehrambenih proizvoda za 0,3 posto i industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,1 posto, dok su cijene pića niže za 0,2 posto. Usluge su u svibnju u odnosu na travanj poskupile za 1,4 posto i to zbog porasta cijena PTT usluga za 24,1 posto (pisma, dopisnice, paketi i telefonska pretplata), usluga za obrazovanje i kulturu za (0,5 posto), usluga socijalne skrbi (0,3 posto). Istovremeno cijene obrtničkih, financijskih, stambeno-komunalnih, prometnih, zdravstvenih i administrativnih usluga u svibnju su u prosjeku ostale na razini cijena iz travnja. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u svibnju ove godine u odnosu na travanj u prosjeku su niže za 0,1 posto, a u odnosu na prosinac prošle godine za 2,7 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije niže su za 0,4 posto, dok su cijene intermedijarnih proizvoda, kapitalnih proizvoda, trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku ostale na razini cijena iz travnja. SMANJEN IZVOZ - U Hrvatsku je od siječnja do kraja travnja ove godine uvezeno robe u vrijednosti 2,54 milijarde američkih dolara, 4,9 posto manje nego u isto lanjsko doba. Vrijednost izvoza bila je pak 1,40 milijardi dolara, što je 6,5 posto manje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz robe iz zemalja Europske Unije (EU) u tom je razdoblju smanjen 1,2 posto na 1,50 milijardi dolara, dok je izvoz u te zemlje smanjen 11 posto na 669,9 milijuna dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe za 473,8 milijuna dolara ili 1,4 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe vrijedne 240,7 milijuna dolara, tj. 7,3 posto manje. Istodobno, iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe vrijedne 455,9 milijuna dolara ili 5,3 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 247,7 milijuna dolara ili 20,6 posto manje. Uvoz iz Makedonije dosegnuo je u prva četiri ovogodišnja mjeseca 18,14 milijuna dolara, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 103,9 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini 22,30 milijuna dolara, 33,8 posto više. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 10,6 posto na 38,91 milijun dolara, no, izvoz je smanjen 8,6 posto na 186,8 milijuna dolara. Uvoz iz Slovenije niži je za 5,6 posto na 218,6 milijuna dolara, a izvoz na to tržište bio je 27 posto manji i vrijednost mu je bila 145,9 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije uvezeno je robe za 3,99 milijuna dolara, a izvezeno u vrijednosti 3,7 milijuna dolara. U HRVATSKOJ 1,35 MILIJUNA ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u travnju ove godine bilo 1,35 milijuna zaposlenih, 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa nezaposlenosti iznosila je 17,6 posto, odnosno 0,2 postotna boda niža. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u travnju je radilo 1,04 milijuna osoba, 0,1 posto manje nego u ožujku. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 198,2 tisuće, što je 0,2 posto više nego u ožujku, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 116,2 tisuće, 0,1 posto manje. U poslovnim subjektima po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, ne uključujući zaposlene u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, i u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu obrane te individualne poljoprivrednike, u travnju je prema privremenim podacima, bilo 963,6 tisuća zaposlenih, 0,1 posto manje nego u mjesecu ranije i 3,9 posto manje nego u travnju lani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji 271,6 tisuća, 0,4 posto manje nego u ožujku. Slijedi 142,1 tisuća zaposlenih u trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo, 0,3 posto manje. PORASLA PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ - Prosječna mjesečna neto plaća za ožujak ove godine u Hrvatskoj je iznosila 2548 kuna, što je, po podacima DZS-a, nominalno 2,9 posto više nego za prijašnji mjesec, i realno 4,6 posto više nego u ožujku lani. Najviša plaća za ožujak isplaćena je u financijskom posredovanju, 3827 kuna, što je realno 6,2 posto više nego u prethodnom mjesecu, i 2,5 posto više nego u ožujku prošle godine. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ona je dosegnula 2932 kune, 0,9 posto više nego u veljači, dok je u rudarstvu i vađenju iznosila 2769 kuna ili jedan posto više. Najniža plaća za ožujak isplaćena je u ribarstvu, a iznosila je 1932 kune, 2,2 posto više nego u mjesecu ranije, ali 0,1 posto manje nego u ožujku lani. U prva tri mjeseca ove godine prosječna mjesečna neto plaća bila je na razini od 2508 kuna, što je nominalno 11,6 posto više i realno 4,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. 050738 MET jun 98