ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pozitivan su iskorak u obogaćivanju i živosti hrvatske akademske zajednice. Njihovim je osnutkom stvoreno novo središte studiranja društvenih znanosti, a time i
pozitivno nadmetanje koje je poboljšalo i nastavlja podizati kvalitetu društvenih studija u Hrvatskoj. Namjera je Hrvatskih studija povezivanje, a ne podjela hrvatske akademske zajednice, ustvrdio je predsjednik Stručnoga vijeća Hrvatskih studija prof. dr. Tihomil Maštrović.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
pozitivan su iskorak u obogaćivanju i živosti hrvatske akademske
zajednice. Njihovim je osnutkom stvoreno novo središte studiranja
društvenih znanosti, a time i pozitivno nadmetanje koje je
poboljšalo i nastavlja podizati kvalitetu društvenih studija u
Hrvatskoj. Namjera je Hrvatskih studija povezivanje, a ne podjela
hrvatske akademske zajednice, ustvrdio je predsjednik Stručnoga
vijeća Hrvatskih studija prof. dr. Tihomil Maštrović. #L#
Svečana sjednica Stručnoga vijeća Hrvatskih studija održana je
danas u Auli zagrebačkoga Sveučilišta u sklopu obilježavanja Dana
Hrvatskih studija od 30. svibnja do 7. lipnja. Na svečanosti je dr.
Maštrović predao i diplome novome naraštaju diplomanata Hrvatskih
studija. Čestitajući diplomantima, dekan Filozofskoga fakulteta
Družbe Isusove prof. dr. Ivan Koprek posebice se obratio
promoventima Studija filozofije i Studija religijske kulture
Hrvatskih studija, koji se provode u suradnji tih dvaju fakulteta.
U toj je prigodi akademik Tomislav Raukar, predavač na Hrvatskim
studijima, održao predavanje "Hrvatski državni suverenitet u doba
narodnih vladara".
Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Hrvatske studije u akademskoj
godini 1992./93., najprije kao dvogodišnji studij, podsjetio je
dr. Maštrović, kazavši da su već sljedeće godine Hrvatski studiji
"prerasli" u četverogodišnji sveučilišni studij. Na Hrvatskim
studijima danas studira već šesti naraštaj sveučilištaraca, prošle
je akademske godine izdan i tisućiti studentski index, a do danas je
broj studenata Hrvatskih studija nadmašio 1400. Po strukturi
nastavničkoga osoblja, među kojima je 45 redovitih profesora i 15
izvanrednih, kao i 25 docenata i 40 asistenata, Hrvatski studiji,
ocijenio je Maštrović, jedan su od najkvalitetnijih studija u
Hrvatskoj, koji želi okupljati najkreativnije snage hrvatskoga
društva.
Bodovni sustav na hrvatskim sveučilištima uveden je prvi put upravo
na Hrvatskim studijima, što je, drži Maštrović, tek jedna, ali
važna novina, koju je hrvatskoj akademskoj zajednici donio osnutak
Hrvatskih studija. U razvoju studija vidljivo je sustavno
osnivanje novih studijskih grupa, među kojima je Maštrović
spomenuo i osnutak dvopredmetnoga studija povijesti i novinarstva
u akademskoj godini 1996./97. Za sljedeću akademsku godinu dr.
Maštrović najavio je početak novoga dvopredmetnoga studija
psihologije te poslijediplomskoga studija filozofije i religijske
kulture. Osnutkom poslijediplomskoga studija, drži Maštrović,
Hrvatski studiji će "zaokružiti" sva područja djelatnostima kojima
se odlikuje jedan sveučilišni studij.
Maštrović je istaknuo i razvijenu suradnju Hrvatskih studija s
inozemnim visokoškolskim ustanovama i nastavnicima te izdavačku
aktivnost nastavničkog osoblja i studenata.
U sklopu obilježavanja Dana Hrvatskih studija danas je u Hrvatskome
narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu predstavljena filozofska
Biblioteka "Scopus" i istoimeni studentski časopis.
(Hina) ip im
041502 MET jun 98