BADIJA - MJESTO VJERE I KULTURE - ILI ŠPORTSKI CENTAR CRKVA GOSPE OD MILOSTI U SRAMOTNU STANJU

CRKVA GOSPE OD MILOSTI U SRAMOTNU STANJU ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Dvjestotinjak novinara, sudionika nedavno održana Dalmatia cupa, tijekom kratka boravka na najljepšem i najvećem otočiću korčulanskoga arhipelaga - Badiji, udaljenu petnaestak minuta vožnje motornim čamcem od grada Korčule, moralo se zadovoljiti tek izložbom turističkih plakata u klaustru franjevačkoga samostana i objedom u hladu borova. Sve drugo što je moglo upotpuniti turističku ponudu - podatci o povijesti toga otočića, arheološkim nalazima, sakralnim predmetima i umjetničkim vrijednostima, koje su krasile crkvu Gospe od Milosti - jednostavno su izostale ili su morale izostati, kako što izostaju desetljećima.#L# Međunaslov: Badija darovana bosanskim franjevcima Badija je poznata iz pretpovijesnoga doba. Tamo su nađeni kremeni noževi, a nadgrobni spomenici svjedoče o boravku Rimljana. Najstarije sačuvane isprave bilježe da je korčulansko Veliko vijeće 1349. darovalo bosanskim franjevcima malu južnu uvalu na Otoku. Sadašnji samostanski sklop i crkva, po riječima ravnateljice korčulanskoga Gradskoga muzeja Alene Fazinić, nastali su u drugoj polovici XV. stoljeća. Za velike bitke pred Korčulom 1571. franjevci su pobjegli s Badije ponijevši Sveti križ i Gospinu sliku, za koju se u narodu smatra da je spasila Korčulu od osmanskih osvajača. U početku XVIII. stoljeća, po nacrtu mletačkoga arhitekta Giorgia Massaria, podignuta je u sastavu crkve kapela za raspelo, a početkom XX. stoljeća samostan je proširen i dograđivan. Osim što je Badija bila poznata kao svetište, gdje se išlo na hodočašće Svetom križu 14. rujna i Gospi od Otoka 2. kolovoza, u okviru samostana od 1924. do Drugoga svjetskog rata djelovalo je poznato srednjoškolsko učilište. Za rata franjevci su dali samostan na uporabu partizanskoj ratnoj bolnici. Međunaslov: Franjevce protjerala bivša JNA Iako se od 1991. jednom na godinu u crkvi Gospe od Milosti slavi misa, crkva koja je sagrađena u gotičko-renesansnome stilu zapravo cijele je godine čvrsto zatvorena, pa se u nju ne može ući ni kroz glavni ulaz, niti iz klaustra franjevačkoga samostana. Na posebnu zamolbu djelatnici Turističko-športskoga centra HTP "Korčula" na Badiji spremni su otvoriti vrata i pokazati sramotno stanje unutrašnjosti glavne crkve i kapele koju je nekoć krasio veliki mramorni oltar i veliki drveni Sveti križ. Crkva je Gospe od Milosti zatvorena 1950., kad je bivša JNA protjerala franjevce s Otoka i eksproprirala njihove posjede, gdje su se bili doselili u XIV. stoljeću, bježeći od turskih osvajača. Izgon franjevaca tada je JNA opravdavala sigurosnim razlozima, kako, navodno, nije uputno da na Badiji borave fratri dok se nasuprot samostanu na korčulanskome kopnu gradi vojno brodovlje. Kad je JNA zauzela Badiju, počelo je i uništavanje sakralnih objekata. Sama crkva, po riječima ravnateljice korčulanskoga Gradskoga muzeja Alene Fazinić, dugo je služila kao skladište, nafte i ostaloga materijala. Odlazeći s Badije, franjevci su uspjeli spasiti knjižnicu od 6000 knjiga, veliki drveni Sveti križ, koji se čuva u crkvi Velike Gospe iznad Orebića, te sliku Gospe od Otoka, koja se nalazi u korčulanskoj katedrali. U samostanu je jedno vrijeme bio i Popravni dom, tamo je djelovalo Društvo za tjelesni odgoj "Partizan" i SOFKA, a 1986. preuzelo je samostan Hotelsko turističko poduzeće "Korčula", koje je manjim građevnim zahvatima uredilo restaurant. Inače u samostanu su 1993. bile smještene izbjeglice iz BiH. Međunaslov: Kakva se rješenja predlažu? U odsutnosti provincijala Provincije svetoga Jeronima iz Zadra, pod čijom je upravom Badija, gvardijan Alfonso Orlić kaže kako su nakon uspostave hrvatske države podnijeli zahtjev za povrat imovine na tom otočiću franjvačkoj Provinciji, koje je to bilo vlasništvo do ekproprijacije. Po njegovim riječima bilo je raznih zamisli kako osposobiti taj prostor za uporabu. "Biskupije su predlagale da se uredi za odmor, predlagano je da se prepusti Caritasu, zatim da se otvori koledž, a bilo je ideja da tamo bude kolonija umjetnika i klesarska škola", kazao je otac Alfonso, dodavši kako se o uporabi ne može razgovarati dok se Badija ne vrati "u stanje prije ekspropijacije". On je također podsjetio kako je nakon ekspropijacije franjevcima davana novčana naknada, ali da je oni nisu htjeli primiti. Direktor Hotelsko-turističkog poduzeća "Korčula" Jure Vlašić smatra da bi Badija mogla biti veliki športsko-turistički centar. Po idejnom rješenju korčulanskoga hotelskoga poduzeća tamo bi se gradilo naselje vila i razvijali vodeni športovi, tenis, odbojka, rukomet i košarka. Na Badiji zadnjih godina uglavnom ljetuju domaći gosti, a u organizaciji Matice iseljenika održava se i Međunarodna škola folklora. Ravnateljica korčulanskoga Gradskoga muzeja drži, međutim, kako je Badija bila uvijek "mjesto vjere i kulture i da bi ona takva trebala i ostati". "To bi trebao biti ekskluzivni centar kulture u sastavu Dubrovačkoga ljetnog festivala", izjavila je, dodavši kako tamo nikada nije bio športski centar pa nema razloga da bude ni u buduće. Korčulanski gradonačelnik Ante Lakić kaže kako je zbog stanja u gradu, u kojem nije utemeljeno Poglavarstvo, izostala predviđena rasprava na razini grada o projektu Badije. Po njegovim riječima trebali su zajednički sjesti predstavnici grada, franjevačke Provincije svetoga Jeronima i HTP "Korčula" te se dogovoriti o namjeni toga područja. Gradonačelnik kaže da je predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša za ručkom na Badiji prošli tjedan u jednom trenutku upitao: "Hoćemo li od Badije napraviti Bjelolasicu"? Pomoćnik ministra prosvjete i športa Andro Knego potvrdio je Hini kako ga je premijer nakon posjeta Badiji obvezao da izradi cjelovito izvješće o stanju objekata na tom otočiću te njihovim imovinsko-pravnim odnosima. U korčulanskom zemljišniku kažu da se po zemljišnim knjigama bivši Sekreterijat za poslove narodne obrane 1953. uknjižio na osnovi rješenja o eksproprijaciji kao vlasnik badijskoga samostana, crkve i zemljišta, da je tako bilo sve do 1991., kad je na temelju vladine Uredbe sve to preknjiženo na Republiku Hrvatsku. U međuvremenu, 1962., splitski Konzervatorski zavod za Dalmaciju, kako kažu u zemljišniku, stavio je Badiju pod zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti. Kakvo će se rješenje naći, ovisit će zacijelo o dogovoru hrvatske Vlade i Crkve. No bez obzira na to do 2. kolovoza ili bar do 14. rujna, kad se priređuju hodočašća trebalo bi obnoviti i urediti crkvu kako bi se u njoj moglo obavljati bogoslužje te otvoriti njezina vrata turistima i namjernicima, što za ovogodišnjega boravka novinara Dalamtia cupa nije bilo moguće. (Hina) mc gk 030830 MET jun 98