ŠVICARSKA 2. VI. NZZ: ODCJEPLJENJE CRNE GORE KOBNO BI UTJECALO NA BIH

ŠVICARSKA NEUE ZÜRCHER ZEITUNG 2. VI. 1998. Miloševićev crnogorski fijasko Promjena granica nakon eventualnog odcjepljenja Crne Gore ili Kosova ugrozila bi Daytonski sporazum koji inzistira na jedinstvenoj bosanskoj državi, smatra novinar. "Pobjeda crnogorskih reformatora na čelu s predsjednikom Đukanovićem znači poraz šefa jugoslavenske države Slobodana Miloševića. Doduše, Đukanović je također ostvario vrtoglavu karijeru u Komunističkoj, kasnije Socijalističkoj partiji, ali čini se da se u međuvremenu preobrazio u pragmatičara - možda samo zahvaljujući spoznaji da izolirana Crna Gora nema budućnosti te da je cijena koju mora plaćati za Miloševićevu politiku previsoka. Ne tako davno, Đukanović, koji danas, opijen trijumfom, priča o demokratizaciji čitave Jugoslavije, bio je na drugoj strani. Danas crnogorski predsjednik naziva Miloševića diktatorom i najvećom zaprekom reformama. Za razliku od vladara u Beogradu, Đukanović igra na kartu suradnje sa Zapadom. Nakon osnivanja Jugoslavije 1918., Crna Gora podijeljena je oko pitanja koliko blizak treba biti odnos prema premoćnoj Srbiji. Crnogorci, južnoslavenski narod, govore srpski i većinom su pravoslavne srpske vjere. Od Srba ih razlikuju, u prvom redu, političke i povijesne tradicije. Onima koji se nadovezuju na crnogorsku državnu nezavisnost u XIX. stoljeću, zahtijevajući veći stupanj samostalnosti ili čak nezavisnost i smatrajući da je njihov nacinalni identitet ugrožen, suprotstavljeni su pristaše što bližeg suživota sa Srbijom. Socijalistička partija također se podijelila oko pitanja odnosa s Beogradom. Đukanović zahtijeva više samostalnosti za Crnu Goru u okviru Jugoslavije i gospodarske i političke reforme. Prijetnje odvajanjem Crne Gore od Jugoslavije ako se Beograd ogluši na poziv na reforme, nisu tek puka prazna retorika. Dakle, u pitanju nije samo sudbina Crne Gore već i sudbina Savezne Republike Jugoslavije. Đukanovićeva pobjeda dodatno će produbiti ustavnu krizu. Crnogorski reformatori proglašavaju Miloševića 'pogrebnikom' koji potkopava temelje zajedničke države. Doduše, Milošević i dalje kontrolira zastupnički dom jugoslavenske skupštine, ali će vjerojatno izgubiti nadzor nad drugim domom, a time i mogućnost zakonite provedbe ustavnih promjena - primjenice one, vezane za proširenje njegovih teoretski ograničenih ovlasti. Mala jugoslavenska republika nadproporcionalno je zastupljena u zakonodavnim tijelima federacije. Naime, Srbija je nakon sloma bivše multinacionalne države trebala Crnu Goru kako bi mogla proglasiti novu Jugosalviju; samo je na taj način Beograd uspio sačuvati fikciju državnog kontinuiteta i poduprijeti svoj zahtjev za statusom jedinog nasljednika bivše države. Čini se da je daljne zaoštravanje sukoba između Srbije i Crne Gore neizbježno. Srpska demokratska oporba, potonula u letargiju i podijeljena unutrašnjim sukobima, i zagovornici opsežne autonomije za Vojvodinu vjerojatno će dobiti novi zamah. Odcjepljenje Crne gore imalo bi teške posljedice za Beograd. Zanemarimo li činjenicu da Srbija više ne bi imala pristup moru, brodolom bi doživjela i zapadna strategija rješavanja sukoba na Kosovu - opsežna autonomija u okviru Jugoslavije. Takav razvoj događaja kobno bi utjecao i na Bosnu. Odcjepljenje Crne Gore ili Kosova, a time i promjena granica, uzdrmalu bi temelje Daytonskog sporazuma koji ustraje na načelu jedinstvene bosanske države; time bi bio doveden u pitanje krhak poslijeratni poredak", smatra novinar. 030124 MET jun 98