BELGIJA
LE SOIR
30. V. 1998.
NATO se bavi svojom budućnosti
Pierre Lefevre, posebni izvjestitelj lista iz Luxembourga javlja:
"Čemu će služiti NATO u XXI. stoljeću? Ovih je dana u Luxembourgu
Sjevernoatlantski savez pokrenuo široku raspravu o svojoj
budućnosti, raspravu koju bi trebao završiti u travnju 1999. u
Washingtonu na susretu na vrhu u prigodi njegove pedesete
obljetnice.
Riječ je o tome da se bitna preobrazba što ju je Savez počeo s padom
Berlinskog zida, pretoči u novo 'Sveto pismo'. Napose se postavlja
teško i vrlo važno pitanje: u kojoj bi mjeri NATO, stvoren da bi se
suprotstavio sovjetskoj prijetnji koje više nema, trebao, kao što
to žele SAD, od sredstva zajedničke obrane na svome području
postati sredstvo obrane svojih interesa u cijelom svijetu? Bila bi
to revolucija.
Prilagodba NATO-a stvarnosti nakon hladnog rata bila je
pragmatična koliko i važna. Zadnja promjena njegova strateškog
nacrta potječe iz studenog 1991. U njoj se još spominje SSSR. U
međuvremenu je NATO rasporedio svoje postrojbe u bivšoj
Jugoslaviji radi očuvanja mira, zadaće koja 1991. još nije bila
predviđena. On se proširio trima novim članicama, pokrenuo veliki
program za vojnu i političku suradnju s istočnim zemljama,
'Partnerstvo za mir', potpisao Temeljni dokument o novim odnosima s
Rusijom i opredijelio se za posebno partnerstvo s Ukrajinom.
Sjednice ministara vanjskih poslova Saveza koje se održavaju
svakih šest mjeseci čini od sada niz sjednica sa šesnaest partnera,
od ovog tjedna s devetnaest, zatim sa šesnaest plus jedan - Rusija
ili Ukrajina i napokon sa sva četrdeset i četiri partnera.
Ne treba reći da se rječnik kratica koje se uglavnom rabe u
engleskoj inačici, sve više proširuje. Isto se događa sa sjednicama
ministara obrane koje se također održavaju svakih šest mjeseci.
Još jedan znak vremena, dvadeset i pet od dvadeset i osam novih
partnera NATO-a otvorili su diplomatske urede pri NATO-u u
Bruxellesu. Jučer je Kijev, koji želi učvrstiti svoje veze sa
Zapadom, najavio osnutak središta za pripremu za partnerstvo za mir
u Javorivu, na zapadu Ukrajine. Četrdeset četvorica su odlučila
otvoriti Euro-atlantsko središte za usklađeno djelovanje u slučaju
velikih nesreća.
Jedno od najtežih pitanja koja donosi novi strateški nacrt svakako
je i pitanje obrane interesa saveznika, prije negoli njihova
područja.
To je novi američki adut. U četvrtak je u Luxembourgu državna
tajnica Madeleine Albright nastojala na činjenici da su osnivači
Saveza uvijek dopuštali uporabu sile izvan granica radi zaštite
sigurnosti.
Kako utvrditi to 'izvan područja', ili to novo, zemljopisno
otvoreno područje mjerodavnosti? Neki predlažu da se povede računa
o dometu raketa koje mogu ugroziti ovog ili onog saveznika.
No pojam interesa sigurnosti može se proširiti i izvan toga. U
Washingtonu neki pomišljaju na Bliski istok, srednju Afriku ili
Kavkaz. U Europi su puno suzdržaniji.
Još jedan problem koji treba riješiti: trebaju li od sada nove
zadaće NATO-a kao što su rješavanje kriza, očuvanje mira ili
humanitarne operacije, uz zajedničku obranu biti najvažnije, ili
uzgredne? To ima velike posljedice, posebice na planiranje snaga
Saveza. Ako ove zadaće postanu najvažnije, NATO se, primjerice,
mora više baviti svojom projekcijskom moći, helikopterima,
transportnim zrakoplovima ili nosačima zrakoplova.
Također je vrlo osjetljivo pitanje mandata za različite vanjske
zadaće. Neki drže da je potreban jasan mandat Vijeća sigurnosti UN-
a. Drugi, koji ne žele ovisiti o ruskom ili kineskom vetu, misle da
bi bilo dovoljno pozvati se na povelju UN-a koja jednoj zemlji ili
savezu omogućuje da pomogne ugroženoj državi.
Napokon, opet će se oštro postaviti pitanje europskog identiteta u
sklopu Saveza. Pariz puno drži do toga. Francuski ministar vanjskih
poslova Hubert Vedrine istaknuo je ovog tjedna da nije dovoljno
samo voditi računa o tom identitetu. Može se ići dalje i činiti
više. Budući da Washington ne želi Europljanima povjeriti
zapovjedništvo južnim krilom, Francuska je prekinula svoju
reintegraciju u vojne ustroje Saveza. Hoće li se pitanje ponovno
postaviti?
Očito je da je promjena na dnevnom redu. A ona se ne događa sama od
sebe."
010229 MET jun 98
U 79. godini umro David Lynch, tvorac Twin Peaksa
Kvarachelija potvrdio odlazak iz Napolija
Sabor u petak o izmjenama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU
Medijska zvijezda iz Primorčevog stožera ide u zatvor zbog prijetnji Nikici Jelaviću
Novi francuski premijer preživio glasanje o povjerenju zahvaljujući socijalistima
Puljak (Centar): Čak 243 općine nemaju niti jednog proračunskog korisnika
SAD: Primirje u Gazi počinje u nedjelju unatoč neriješenom pitanju
SP rukometaši: Rezultati (1)
Obilježavanje Godine Ive Tijardovića i Jakova Gotovca
SP rukometaši: Slovenija sigurna protiv Kube