ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Reformom mirovinskog sustava i gospodarskom strategijom koja se temelji na gospodarskoj ekspanziji i zapošljavanju, moguće je prevladati krizu mirovinskog sustava, nastalu nepovoljnom demografskom
strukturom i visokom stopom nezaposlenosti. Mirovinska reforma, kojom bi se trebao poboljšati materijalni položaj umirovljenika, najvažnija je socijalna reforma s kojom se do sada Hrvatska suočila. Ona će neposredno utjecati na životne uvjete oko petine hrvatske populacije, zaključeno je na današnjem okruglom stolu "Hrvatska mirovinska reforma - Izazovi novog sustava na tri oslonca".
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Reformom mirovinskog sustava i
gospodarskom strategijom koja se temelji na gospodarskoj
ekspanziji i zapošljavanju, moguće je prevladati krizu mirovinskog
sustava, nastalu nepovoljnom demografskom strukturom i visokom
stopom nezaposlenosti. Mirovinska reforma, kojom bi se trebao
poboljšati materijalni položaj umirovljenika, najvažnija je
socijalna reforma s kojom se do sada Hrvatska suočila. Ona će
neposredno utjecati na životne uvjete oko petine hrvatske
populacije, zaključeno je na današnjem okruglom stolu "Hrvatska
mirovinska reforma - Izazovi novog sustava na tri oslonca". #L#
Okrugli stol, koji su organizirali Centar za industrijsku
demokraciju i Hrvatski pravni centar, okupio je predstavnike
umirovljeničkih udruga, pravne stručnjake, predstavnike stranaka
i MIORH-a.
U Hrvatskoj je danas više šezdesetogodišnjaka nego
jednogodišnjaka, a prema demografskim prognozama poslije 2010.
doći će do još nepovoljnijeg odnosa mladih i starih, kazao je mr.
Ante Škember iz Republičkog fonda MIORH-a. Pojašnjavajući
povezanost između nezaposlenosti i mirovina, Škember je kazao da
udio nezaposlenih u radnoj snazi u Hrvatskoj danas iznosi 16 posto.
Međutim, veliki broj nezaposlenih radi u "sivoj ekonomiji", što
znači da je povremeno zaposlen bez radnog ugovora i socijalnog
osiguranja, a to utječe na priljev novca u mirovinske fondove.
Smanjenje broja zaposlenih i porast broja umirovljenika uzrokovali
su duboku krizu financiranja mirovinskih fondova. Za pokrivanje
nastalog deficita nije bila dostatna ni povećana stopa doprinosa za
mirovinsko osiguranje, istaknuo je mr. Ante Škember.
Dr. Vlado Puljiz sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, govorio je o
iskustvima mirovinskih reformi u svijetu istaknuvši da su rasprave
o tome u nekim zemljama trajale godinama. Hrvatska mirovinska
reforma nije dosad dobro pripremljena ni na stručnom, a ni na
političkom planu. Mirovinske reforme se provode uz nacionalni
konsenzus, kao primjerice u Italiji, a nikako to ne može prevesti
samo jedna stranka. Mirovinski sustavi pretežno počivaju na načelu
tekuće raspodjele, odnosno međugeneracijske solidarnosti, što
znači da se mirovine plaćaju tekućim doprinosima i porezima. Uz
javne mirovinske sustave u zapadnim zemljama, kazao je Puljiz,
obično postoje i dobrovoljni i profesionalni sustavi, koji se
financiraju po načelu kapitaliziranih fondova.
Međutim, zbog problema financiranja mirovina mnoge zemlje su
prisiljene na reforme javnih sustava, čiji je osnovni pravac
dovođenje u neposredniju ovisnost plaćenih doprinosa i mirovina.
Zbog toga se podiže dobna granica umirovljenja, najčešće na 65
godina, pa se tako produžava plaćanje doprinosa i skraćuje
razdoblje davanja mirovina. Mijenjaju se i formule izračuna
početne mirovine, kao što se mijenja i definicija invalidnosti s
ciljem smanjenja izdataka na tu vrstu mirovina, reduciraju se
elementi solidarnosti i vertikalne redistribucije sredstava
unutar umirovljeničke populacije, kazao je Puljiz.
(Hina) žb db
281422 MET may 98