US NY TIMES 26. V. RUSIJA I STRANA ULAGANJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 26. V. 1998. Rusija razuvjerava strane ulagače Michael R. Gordon piše: "Potresena globalnim financijskim metežom, Rusija je u ponedjeljak pokušavala uvjeriti zabrinute ulagače da neće slijediti put Indonezije i drugih teturajućih azijskih gospodarstava. Predsjednik Boris Jeljcin ovoga je tjedna skupio vodeće bankare i industrijalce Rusije zbog neuobičajenog sastanka u Kremlju o načinima rješavanja finacijske krize. U međuvremenu, novi premijer zemlje Sergej Kirijenko rekao je stranim ulagačima kako vlada neće dopustiti da azijski problem zarazi rusko gospodarstvo. 'Namjeravamo ispuniti svoje financijske obveze', rekao je Kirijenko skupini američkih financijskih managera. Vladina razuvjeravanja stižu u trenutku kad je Rusija izgubila ravnotežu zbog niza gospodarskih i političkih udaraca. Zadnjih tjedana vlada se morala uhvatiti u koštac sa zabrinutim stranim ulagačima, padom cijene nafte, oštrim razgovorima s MMF-om i radničkim nemirima, dok je Kirijenko, kao odlučan premijer koji se politički još nije dokazao, pokušavao okupiti svoju vladu. Presudno je pitanje može li Rusija održati stabilnost rublje i izbjeći paniku među ulagačima i običnim Rusima. (...) Zasad je središnja banka uspjela održati rublju stabilnom, iako je zbog toga bila prisiljena trošiti svoje pričuve. No ulagači kažu da se Rusija bliži nekim presudnim testovima: izbjegavanju sloma banaka, privlačenju kupaca za dugo čekanu prodaju državnog vlasništva te osvajanju potpore MMF-a za 10 milijarda dolara zajma. 'Na žalost, stanje se ne razvija povoljno', izjavio je u ponedjeljak predsjednik središnje banke Sergej Dubinin. 'Vjerujem da to odražava ne samo našu ovisnost o međunarodnim događajima, pa i onima u jugoistočnoj Aziji, već i naše vlastite unutrašnje probleme.' Ruska gospodarska kriza još više uznemiruje jer je ovo trebala biti godina kad će se gospodarstvo na posljetku početi oporavljati. No s takvim mnoštvom problema jedan je viši vladin dužnosnik predvidio da će gospodarstvo ove godine općenito biti jednako kao i prošle. Ruske gospodarske brige proizlaze iz opasne interakcije događaja izvan nadzora Kremlja i velike ovisnosti države o financiranju manjkova. S posrtanjem azijskih gospodarstava, strani ulagači bježe iz tržišta u razvoju. To je Rusiju teško pogodilo, budući da ona snažno ovisi o stranim ulagačima radi financiranja svoga golemog proračunskog manjka. (...) Egzodus inozemnih ulagača također je ozbiljno pogodio rusku burzu, koja je ovaj mjesec pala za više od 30%. Pad svjetskih cijena nafte oštetio je ruski izvoz, a vladu zakinuo za prijeko potrebne carinske pristojbe. U međuvremenu, središnja banka poseže u pričuve da kupi rublje i podupre državnu valutu. Postoji nekoliko razloga zbog koji vlada smatra potrebnim da održi rublju u svom sadašnjem odnosu prema dolaru. Stabilna bi rublja potpomogla solventnost ruskih banaka i spriječila napuhavanje vladinih dugova. Također je to važno i običnim Rusima, koji čvrst tečaj smatraju barometrom gospodarske i političke stabilnosti države. Druge su rane nanijeli ruski nacionalisti. U potezu koji je uplašio mnoge ulagače, ruski je parlament početkom ovog mjeseca glasovao za ograničenje stranog vlasništva nad monopolom koji opskrbljuje zemlju električnom energijom. Budući da stranci imaju vlasništvo nad mnogim dionicama tog monopola, to je potaklo strahove da će neki od tih udjela biti zaplijenjeni. Jeljcinova vlada pokušava tu odluku osporiti pred ustavnim sudom. Važno je pitanje mogu li tridesetpetogodišnji Kirijenko i njegov mladi tim pomoćnika rusko gospodarstvo ponovno vratiti na tračnice. Kirijenko je u ponedjeljak rekao stranim ulagačima da će raditi na zaštiti prava dioničara, promicanju reforme poreza i smanjenju vladinih zaduživanja, drastičnim smanjenjem potrošnje. Neki su ulagači očito bili zadovoljni onim što su čuli. (...) Postoje i neki neposredni izazovi. Jedan slučaj koji ulagači pomno promatraju tiče se Tokobanke, ruske banke koja ima problema. Tokobanka je primila privremenu infuziju gotovine od ruske središnje banke. No središnja banka također kaže da ne namjerava podupirati Tokobanku nakon ovoga tjedna te da dioničari i kreditori moraju izraditi dugoročni plan da održe banku na površini. Slom te banke mogao bi izazvati šok u ruskom bankovnom sektoru. Drugi potencijalni problem tiče se vladinih planova da proda Rosneft, državno naftno poduzeće. Vlada je predvidjela da ponude započnu pri 2,1 milijarda dolara. No dok mnoga ruska poduzeća pate od nedostatka gotovine te uz smanjene cijene nafte, nije jasno koja će poduzeća dati svoju ponudu za Rosneft. Neuspjeh u prodaji Rosnefta mnogi će ulagači shvatiti kao znak da ruski imetak više nije poželjan. Osim toga, ruska vlada čeka da čuje MMF. Ruski dužnosnici kažu da očekuju da će im MMF odobriti isplatu od 700 milijuna dolara, iako MMF-ovi dužnosnici kažu da još uvijek proučavaju vladine planove smanjenja manjka. (...)" 280122 MET may 98