HNB O NACRTU NOVOG ZAKONA O BANKAMA

HNB o nacrtu novog zakona o bankama Hrvatska narodna banka (HNB) u svom Izvješću o stanju u bankovnom sustavu najavljuje nacrt novog zakona o bankama pri čemu posebnu pozornost posvećuje trima skupinama promjena: smanjenju izloženosti banaka prema skupinama upravljački i vlasnički povezanih osoba, većim ovlastima HNB za poduzimanje specifičnih mjera kojima bi se privremeno smanjila poslovna neovisnost banaka za koje se utvrdi da rizično i neprimjereno posluju, te povećanje cenzusa za osnivanje banaka i dozvoljene bankovne poslove. Izvješće o bankovnom sustavu HNB je Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora dostavila prošli tjedan, a rasprava o njemu očekuje se u nastavku 31. sjednice Doma, početkom lipnja. Nacrt novog zakona preciznije će i potpunije definirati proceduru kojom će raspolagati hrvatska središnja banka pri rješavanju problema u pojedinim bankama. Novi je zakon, kako se ističe, strateški odgovor na probleme i slabosti hrvatskog bankovnog sustava i prakse iz proteklih godina, a temeljen je na međunarodnim iskustvima i standardima i usklađen s propisima Europske unije. I koncernima ograničiti udjel u bankama Dajući osnovne naznake nove zakonske regulative, hrvatska središnja banka najavljuje primjerenu restriktivnost kod ukupne izloženosti neke banke prema skupinama upravljački i vlasnički povezanih osoba. Težeći stvarnoj disperziji i bitnom smanjenju rizika izloženosti prema jednoj ili više povezanih osoba, HNB najavljuje ograničenje na osnovu danih kredita i drugih potraživanja, vrijednosnih papira i vlasničkih udjela, te drugih preuzetih obveza prema jednoj ili više povezanih osoba i to najviše do visine od 25 posto kapitala banke. Naime, središnja monetarna ustanova u Izvješću upozorava da se "smisao zakonskih ograničenja zaobilazi i da ona tako postaju nesvrsishodna". Važeći je Zakon o bankama i štedionicama (iz 1993.) po prvi puta uveo neka ograničenja, npr. ograničenja kreditiranja pojedinačnih dužnika, te ulaganja u vlasničke uloge propisavši da je za preuzimanje uloga preko deset posto potrebna prethodna suglasnost HNB-a. No, ta se ograničenja prate po pojedinačnim nominalno neovisnim osobama, a ne skupinama povezanih osoba. U praksi to znači mogućnost preuzimanja kontrolnog udjela u kapitalu banke od strane nekog koncerna ili neke osobe bez suglasnosti središnje banke. "Danas je sasvim moguće i legalno takvo nekontrolirano preuzimanje banke, budući da zainteresirana osoba može preuzeti odgovarajući broj paketa vlasničkih udjela angažiranjem osoba koje kontrolira, a da pritom niti jedan pojedinačni paket ne prijeđe 10 posto udjela u kapitalu banke", ističe HNB. Takvi su primjeri i Dubrovačka i Istarska banka, kojima HNB posvećuje i posebna poglavlja u Izvješću. Prema hrvatskoj središnjoj banci, problemi u Dubrovačkoj banci su se "počeli očitovati kada je došlo do sukoba oko stjecanja kontrole nad bankom", a povlačenje depozita u Istarskoj banci "započinje kada su objavljene informacije o tome da je došlo do promjene vlasničke strukture Banke, te da su u tu promjenu uključene tvrtke koje su povezane s Globus grupom". Kako je Globus grupa bila povezana s Dubrovačkom bankom, HNB krizu u Istarskoj banci promatra kao krizu povjerenja izazvanu "ehom" krize u Dubrovačkoj. Problem važećih zakonskih odredbi i vlasničke transformacije posebno je očit na primjeru Istarske banke. Naime, ugovor o zamjeni dionica između republičkih fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, te individualnih poljoprivrednika sa Croatia osiguranjem (kraj rujna 1997.) bio je, prema navodima iz Izvješća, sklopljen pod suspenzivnim uvjetom, odnosno stupanjem na snagu poslije dobivanja suglasnosti HNB-a (dana 29. siječnja 1998.). No, prethodna suglasnot HNB, kako se objašnjava, nije bila potrebna za daljnji prijenos tih dionica između fondova mirovinskog osiguranja i pet trgovačkih društava - Krotel, Dastra, Consult-ing, Međunarodna novinska korporacija i Trazeg, jer ni jedno od tih društava nije steklo više od 10 posto dionica. Središnja banka stoga upozorava na raskorak svojeg interesa za takve transakcije i "pozitivnih pravnih propisa koji HNB-u onemogućavaju intervenciju na području vlasničkih prava u ovom slučaju". Mjere protiv rizičnog i neprimjerenog poslovanja Uz veće mogućnosti intervencije u takvim slučajevima, u novom se zakonu o bankama predviđaju i neke posve nove mjere kojima bi raspolagala središnja banka. HNB-u bi imala ovlaštenje poduzimanja niz mjera kojima bi privremeno smanjila poslovnu neovisnost banke za koju se utvrdi da rizično i neprimjereno posluje. Te bi mjere bile postupne - od pismenih preporuka i upozorenja, zabrane kreditiranja određenih osoba, izdavanje naloga pojedinim vlasnicima banke da obvezno prodaju svoje vlasničke uloge, pa do imenovanja privremenog upravitelja i oduzimanja odobrenja za rad. HNB će novim zakonom predložiti i podizanje osnovnog pokazatelja aktivnosti banke i njenog kapitala - koeficijenta adekvatnosti kapitala sa sadašnjih minimalno 8 na 10 posto. Pogoršanje tog pokazatelja automatski bi za sobom povlačilo poduzimanje specifičnih skupina mjera. To bi, kako se ističe, središnjoj banci omogućilo da reagira "promptnim korektivnim akcijama i prije nego što neka banka postane tehnički insolventna" (npr. pravovremeno pokretanje postupaka zatvaranja banke, njenog pripajanja i sl.). Treća se skupina promjena odnosi na osnivanje banaka i dozvoljene bankovne poslove, za što se predviđa povećanje cenzusa. Tako bi se minimalni osnivački kapital za najmanju licencu - dozvolu za obavljanje poslova prikupljanja štednje građana i davanja kredita građanima i malim i srednjim poduzetnicima povećao na 20 milijuna kuna. Te poslove štedionice danas obavljaju uz cenzus od samo 3,6 milijuna kuna. Minimalni kapital za srednju licencu bio bi 40 milijuna, a za punu licencu 60 milijuna, predlaže HNB, napominjući da oni u konačnici, nakon rasprave u Saboru mogu biti i drugačiji. Novim bi se zakonom, a vidljivo je to i iz samog njegovog naziva, praktički ukinule štedionice, a od postojećih bi se tražila transformacija u banke. Ujedno bi se štedionice potaknulo na okrupnjavanje i udruživanje, te broj banaka sveo na broj primjeren hrvatskom gospodarstvu i kapacitetima nadzornih tijela. Već dugo, naime, središnja banka ocjenjuje da je broj banaka u Hrvatskoj (60 banaka, jedna podružnica inozemne banke i 33 štedionice) prevelik. Novi zakon o bankama, prema najavama HNB-a, donio bi i niz poboljšanja na područjima računovodstva i revizije u bankama, unutarnje kontrole i unutarnje revizije, nadzora, bankovne tajne itd. Osim toga, središnja banka najavljuje i druge aktivnosti u sustavu jačanja nadzora i kontrole, npr. izradu novih nadzornih izvješća, odluku o opsegu, obliku i sadržaju revizije, inicijativu za osnivanje državne komisije za razmjenu informacija i koordinaciju aktivnosti nadzora, te daljnje poslove reforme platnog prometa. 271631 MET may 98