FAZ-NATO VIJEĆA O KOSOVU-26. V.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 26. V. 1998. Članice NATO-a vijećaju o stanju na Kosovu "NATO je postavljen pred nužnost da za osiguranje mira izgradi svoju nazočnost na Balkanu - u bivšoj Jugoslaviji i u Albaniji. Pitanjem što bi se o tomu trebalo konkretno zaključiti, bavit će se ovoga tjedna ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a tijekom svojeg proljetnog sastanka u Luksemburgu. U četvrtak počinju vijećanja na kojima će prvi put sudjelovati i ministri vanjskih poslova triju zemalja pristupnica, Madžarske, Poljske i Češke Republike. (...) Savez je ponajprije zainteresiran za mirno uređenje kosovskog sukoba koje Kosovo ostavlja pod jugoslavenskom upravom, a istodobno kosovskim Albancima jamči demokratska temeljna prava i što je moguće veću autonomiju. Stoga NATO podupire razgovore između predstavnika kosovskih Albanaca i vlade u Beogradu. NATO zagovara i uključivanje OESS-a. Savez bi želio unaprijediti stabilnost regije, učiniti sve da se spriječi širenje kosovskog sukoba na Albaniju i Makedoniju i poduprijeti te susjedne zemlje Jugoslavije. Pritom je NATO-u jasno da je u dvojbi jer ne podupire niti zahtjev kosovskih Albanaca za nezavisnošću niti Srbe koji na Kosovu žele silom provesti svoj poredak. U svakom slučaju treba izbjeći potporu jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću.(...) NATO je poslao stručnjake u Albaniju kako bi utvrdio koju bi pomoć zemlja hitno trebala u slučaju proširenja kosovskog sukoba. I glede stabilizacije Makedonije postoji suglasnost. Ministri vanjskih poslova mogli bi se stoga složiti s prijedlogom da na makedonskom vježbalištu Krivolac od 10. do 18. rujna održe vježbu na kojoj bi makedonske oružane snage, zajedno s vojnicima iz 15 zemalja partnerica, vježbale akcije očuvanja mira. Prava svrha vježbe ipak je demonstracija vojne nazočnosti NATO-a u zemlji koju NATO, u skladu sa zahtjevom Grčke, naziva 'FYROM' (Former Yugoslav Republic of Macedonia). Teže od održavanja tog manevra je pitanje kako u buduće osigurati vojnu nazočnost zemalja NATO-a u Makedoniji. Zasad je osigurana s 800 vojnika UN-a. Polovica je iz Amerike, a polovica iz skandinavskih država. (...) Na posljetku će ministri vanjskih poslova odlučiti hoće li vojnim organizacijama NATO-a dati zadaću da istraže kakve bi mogućnosti savez imao da u danom slučaju intervenira na Kosovu vlastitim oružanim snagama. U proširenju sukoba na susjedne zemlje i intervenciji islamskih država u korist kosovskih Albanaca, NATO vidi najveću opasnost. U krugovima NATO-a drži se vjerojatnim da će ministri odlučiti takva istraživanja i izradu odgovarajućih akcijskih planova. U usporedbi s tim, produženje mandata SFOR-a u Bosni, na kojem se upravo radi, također u Luksemburgu, gotovo je rutinska odluka, iako to nije već stoga što se sada produženje mandata kombinira s dosad privremenim ograničenjem vojnog sudjelovanja oko 40 tisuća vojnika NATO-a i njegovih partnera. Opseg postrojbe trebao bi se postupno smanjivati tek nakon uspješno održanih izbora u rujnu. (...) Iza problema Balkana pojavljuju se druge zadaće NATO-a od javnog interesa. To vrijedi za daljnje stvaranje odnosa s Rusijom, koji su se dvanaest mjeseci poslije potpisivanja temeljnih dokumenata stabilizirali, te za rad na strategijskom konceptu. O tomu će NATO odlučiti u travnju iduće godine na sastanku na vrhu koji se saziva u povodu pedesete godišnjice postojanja saveza" - piše među ostalim novinar lista fy. 270413 MET may 98