DELO-TKO ĆE ISPLATITI HRVATSKE ŠTEDIŠE?-26. V.

SLOVENIJA DELO 26. V. 1998. Tko će isplatiti hrvatske štediše? "Poslije sastanka ministara financija Slovenije i Hrvatske Gasparija i Škegra, u petak, pitanje zagrebačke podružnice Ljubljanske banke opet je u prvom planu zanimanja javnosti. To opravdavaju i visoke svote: po podacima koji vrijede za kraj lanjske godine, spomenuta je banka u svojim knjigama imala 307 milijuna neprenesenih uloga hrvatskih štediša, a na druge su hrvatske banke štediše prenijeli 747 milijuna maraka od čega je 557 milijuna glavnica, a 190 milijuna maraka kamata. Ukupno je to pitanje dakle 'teško' milijardu i 54 milijuna maraka, pri čemu je Hrvatska pitanje neprenesenih uloga držala rješenim i željela je razgovarati ponajprije o prenesenim ulozima, a Slovenija je stvari željela rješavati ponajprije u sklopu drugih neriješenih međudržavnih pitanja dok je prenesene uloge također držala sukcesijskim pitanjem. Jučerašnje izvješće slovenskog ministra financija o razgovorima u petak štošta govori, baš zbog informativne škrtosti: piše da su 'u stručnim razgovorima izložena neka ključna pitanja za rješenje problema LB d.d glavne podružnice Zagreb, a u raspravi su bili i konkretni prijedlozi i utvrđeno je da su za njihovo rješavanje potrebne šire političke konzultacije. Ministri su utvrdili da je rad stručnih skupina ministarstava za financije dobar i odlučili da stručne skupine nastave s radom. S obzirom na informacije o razgovorima u Zagrebu koje se pojavljuju u nekim medijima, ministarstvo financija jamči da se te informacije ne temelje na pravom sadržaju razgovora. Ministri očito još nemaju mandat za pregovore - dobit će ga kad na obje strane budu dogovoreni spomenuti prijedlozi mogućih rješenja koji zahtijevaju širu političku potporu. Pravnu podlogu za bilateralne razgovore s Hrvatima daju dopune ustavnog zakona koje je zastupnički dom prihvatio 27. srpnja 1994. Njima je odlučeno da takozvanoj LB d.d. (a time agenciji za sanaciju banaka te u konačnoj instanci slovenskoj državi) ostaju obveze s naslova neisplaćenih deviznih uloga štediša iz država na području nekadašnje SFRJ, a osim toga i obveze prema stranim bankama vjerovnicima i Narodnoj banci Jugoslavije. Sve ostalo poslovanje i imovina banke doma i u inozemstvu, preneseno je na Novu Ljubljansku banku - i u njoj stalno upozoravaju da NLB nije pravna nasljednica ugovornih odnosa LB d.d. koji se odnose na obveze s naslova neisplaćenih deviznih uloga hrvatskih štediša. U Novoj Ljubljanskoj banci ne taje da žele međudržavni sporazum jer se nadaju poslovima na hrvatskom tržištu gdje sada praktički nemaju pristup, a imidžu banke tužbe štete. Hrvatska strana je stvari dodatno zamrsila rješavanjem na dva kolosijeka. Privredna banka i Zagrebačka banka na koje su štediše prenijeli svoje uloge, za koje doduše javnim dugom jamči hrvatska država, prijete LB odnosno NLB tužbama teškim 140 milijuna odnosno 230 milijuna maraka. U Sloveniji nema jedinstvenog stajališta kako pristupiti rješavanju problematike te banke. Pritom se ne radi samo o medijski najistaknutijem pitanju tko će, kako i kada vratiti stotine milijuna maraka hrvatskim deviznim štedištama, nego i o budućoj sudbini zagrebačke banke koja je zamrla i zbog kalkulacija hrvatskih monetarnih vlasti i njihovih političkih kumova koji 1992. nisu dali licencu za osnivanje mješovite hrvatsko-slovenske banke koja bi bila pravna nasljednica LB glavne podružnice Zagreb. Pitanje zagrebačke podružnice LB, u prvom redu izvanredno osjetljivo političko i javnofinacijsko pitanje, vjerojatno će doživjeti epilog i u slovenskom parlamentu. Vlada će zastupnicima morati dati uvjerljive razloge, a vjerojatno i hrvatske 'protupostavke', da bi pritisnuli tipku i državi naprtili dodatni javni dug. Imovinsko-financijski sporazum civilizacijski je dakako više nego nužan za obje države koje su značajne gospodarske partnerice" - piše Miha Jenko. 270406 MET may 98