ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - "Ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina u RH" naziv je knjižice kojom Vlada na osamdesetak stranica predstavlja svoj rad na tome području protekle i ove godine. Dokument je, na današnjim
redovitim Susretima u Vladi, predstavila predstojnica Vladina Ureda za etničke i nacionalne zajednice ili manjine RH Mila Šimić, koja je i priredila sadržaj knjižice.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - "Ostvarivanje kulturne autonomije
nacionalnih manjina u RH" naziv je knjižice kojom Vlada na
osamdesetak stranica predstavlja svoj rad na tome području
protekle i ove godine. Dokument je, na današnjim redovitim
Susretima u Vladi, predstavila predstojnica Vladina Ureda za
etničke i nacionalne zajednice ili manjine RH Mila Šimić, koja je i
priredila sadržaj knjižice. #L#
"Republika Hrvatska osigurava pripadnicima nacionalnih manjina,
između ostalog, u području kulturne autonomije pravo na identitet,
kulturu, vjeroispovijed, javno i privatno korištenje jezika i
pisma, naobrazbu, pristup medijima, zaštitu spomeničkoga blaga i
cjelokupne kulturne baštine kao i slobodan posjed i uporabu
znamenja i simbola nacionalnih manjina", stoji u uvodu, u kojem se
pojašnjavaju načela i zakonska rješenja kulturne autonomije
nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Prikaz sadrži i podatke o
proračunskome novcu dodijeljenom nacionalnim manjinama za kulturu
protekle i ove godine, kao i pregled njihova djelovanja. Tako su za
1997. i 1998. nacionalnim manjinama ukupno predviđena 42 milijuna
kuna.
Vladin dokument donosi podatke i činjenice, a ne ideologiju,
ustvrdio je zamjenik vladina glasnogovornika Igor Mrduljaš. Mila
Šimić dometnula je kako je brošura najbolji odgovor svim oprečnim
tvrdnjama kako je u Hrvatskoj premalo, odnosno previše manjinskih
prava.
Pojašnjujući model ostvarivanja manjinske kulturne autonomije u
Hrvatskoj, koji je od svojega osnivanja 1991. razradio Ured za
etničke i nacionalne zajednice ili manjine, Mila Šimić je kazala
kako se najveći dio te autonomije ostvaruje kroz institucije
sustava, podjednako za pripadnike svih naroda koji žive u
Hrvatskoj, ali i financiranjem programa manjinskih nevladinih
organizacija. Za to je od 1992. do danas iz proračuna izdvojeno više
od 28 milijuna DEM, izvijestila je.
Komentirajući novinarsku tvrdnju kako međunarodna zajednica u
hrvatskome Podunavlju skrbi samo o Srbima, Mila Šimić to je
područje ocijenila "specifičnim i vrlo osjetljivim" te, na temelju
suživota koju je zapazila u Iloku, izrazila nadu da će se stvari
dugoročno riješiti na opće zadovoljstvo.
Nije željela govoriti o eventualnoj gradnji džamije u Rijeci, dok
je zahtjev Zajedničkoga vijeća općina i Srpskoga narodnog vijeća za
posebnim pravnim statusom prokomentirala riječima kako se "prava
nacionalnih manjina osiguravaju kroz redovite institucije
sustava".
(Hina) pb db
261342 MET may 98