RFI-SHALIA-25-5

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 25. V. 1998. Razgovor: Blerim Shalia, član kosovsko-albanskog pregovaračkog tima i glavni urednik prištinskog tjednika 'Vzeri'. Razgovor je vodio Stanko Cerović. - Gospodine Shalia, pregovori između Srba i Albanaca su započeli i nastavljaju se. Kakav je vaš dojam, jesu li to realni pregovori, na kojima se zaista traži neko rješenje za kosovski problem, ili samo fasada da se zadovolji američki pritisak? = Pa, mislim da se u prvom redu radi o pregovorima koji su rezultat očite američke inicijative od prije dva tjedna, kada su 'shuttle' diplomacijom gospodin Holbrooke, Gelbard i Hill utjecali i na Prištinu i na Beograd na otpočinjanje tih ozbiljnih pregovora. Zato ja mislim da je prevladalo mišljenje u Washingtonu ali i, na svu sreću, čini se i Prištini i Beogradu, da umjesto čekanja razvoja događaja i početka pregovora, pored puno razlika, ruku na srce, ipak treba inzistirati na početku tih pregovora. Zbog toga mislim, bez obzira kako je došlo do ovih pregovora, da je mnogo bolje ako se sjedne za stol i počne s rješavanjem konkretnih problema. I s iniciranjem vrlo ozbiljnog procesa koji bi trebao dovesti do rješavanja političkog statusa Kosova. - Što je tu stvarno moguće, između ovog američkog pritiska, između želja Albanaca i realnosti srpske države? = Pa kao prvo, kad spominjete pritisak; mislim da su ovi pregovori započeli, u prvom redu, zbog pritiska događaja na terenu. I očito je da je stanje na Kosovu posljednjih mjeseci sasvim drukčije od onoga koje je dominiralo posljednjih devet godina. Tako da je taj pritisak utjecao, ne samo na Prištinu i Beograd, već i na međunarodnu zajednicu, da preko kontaktne skupine te putem američke diplomacije započnu ti pregovori. Što se tiče međusobnih položaja, vrlo dobro je poznato da se radi o dijametralno drukčijem pristupu političkom rješenju statusa Kosova, pa čak i u pogledu analiziranja sadašnjeg stanje na Kosovu. Albanska strana mislim da je objektivna u svom gledanju na stvar, da je sadašnje dramatično pogoršanje na Kosovu, zapravo, rezultat desetogodišnje represije na Kosovu. A srpska strana inzistira na nekakvom balansiranju odgovornosti kao što je bilo uobičajeno u slučaju BiH i Hrvatske. - Kako Vam izgleda srpski pregovarački tim? Čini li Vam se da oni teže da shvate želje i težnje Albanaca ili je to samo dobivanje na vremenu, kao što su bile neke ocjene na Zapadu kada je Milošević prihvatio pregovore? = Mislim da se u prvom redu stvarno radi o dobivanju na vremenu jer, po svemu sudeći, Beograd računa na vrlo ozbiljan rasplet događaja u Crnoj Gori, kao jedan od preduvjeta koji bi stvorili mnogo jasniju sliku što se može, zapravo, dogoditi na Kosovu. Na drugoj strani, srpska strana i način na koji je govorila prošlog petka u Prištini, željela je staviti do znanja da je zainteresirana da se ti pregovori nastave, ali da se u prvoj fazi ne postignu neki konkretni rezultati koji bi utjecali na smirivanje stanja. - Što mi možete reći o Vašem albanskom pregovaračkom timu? Bilo je dosta vijesti o neslogama, međusobnim kritikama jednih i drugih. Može li se reći da taj pregovarački tim ima jasnu koncepciju pregovora i da složno zastupa određene teze? = Bez obzira na eventualne nesuglasice oko, više proceduralnih, pitanja nego biti stvari, pregovarački tim Kosova je jedinstven oko kapitalnih stvari. Kao prvo, mislimo da, teoretski, albanska pregovaračka ekipa treba u prvo vrijeme ustrajati na uvažavanju prava na samoodređenje naroda Kosova. Kao drugo, praktički trebamo uvažiti rezultate referenduma '91. godine o nezavisnom Kosovu. Pragmatično moramo, naravno, pokušati putem pregovaračkog procesa utjecati da, ne samo Beograd nego i međunarodna zajednica shvati da je stvarno najobjektivnije i najrealnije rješenje - nezavisno Kosovo. - Iza pregovora,naravno, stoji sjenka Oslobodilačke vojske Kosova (OVK)? Može li se utjecati na OVK ako se ide u pravcu postizanja sporazuma i može li se uopće pregovarati bez predstavnika OVK-a? = Pa, predstavnici OVK-a su svojim priopćenjima kazali da i oni inzistiraju na pregovorima uz međunarodno posredovanje, ali inzistiraju da i politički predstavnici OVK-a budu prisutni na tim pregovorima. Naravno, situacija na Kosovu je takva i efekat postojanja OVK-a je takav da se ne može ignorirati postojanje ove organizacije, tj. utjecaj te organizacije na ljude Kosova. Mislim da bi razvoj na Kosovu mogao ići u pozitivnijem smjeru ako dođe do konstituiranja institucija Kosova, u prvom redu parlamenta i vlade, koji bi mogli utjecati na pozitivan razvoj događaja na terenu, pa i u onim dijelovima koje sada kontrolira OVK. - Što mislite, je li, kako se katkad ocjenjuje na Zapadu, prekasno za pregovore i nije li rat već otišao predaleko? = Pa, nažalost, Vi znate da je iskustvo rata u Hrvatskoj, a naročito u BiH, kazivalo da se tijekom cijelog vođenja pregovora rat intenzivira. Zato ovo što se sada događa na Kosovu nije ništa novo. Ipak, nadam se, kao što sam prije rekao, da ozbiljan pregovarački proces i konstituiranje institucija na Kosovu mogu dovesti do smirivanja stanja na Kosovu, ali vjerovatno ne i do potpunog prestanka borba. Radi se o inzistiranju na pozitivnom skretanju k razvoju događaja koji bi bio obećavajući. - Gospodine Shalia, mislite li da je sukob na Kosovu 'za izvoz', da tako kažem. Mislim na Makedoniju, na Albaniju i na Crnu Goru? = Sve zavisi od razvoja događaja. Vi vidite i sami: ovo što se se posljednjih dana događa na relaciji Srbija - Crna Gora može dovesti do toga da se taj sukob 'izveze' čak unutar Srbije i šire. I mislim da je u prvom redu procjena zapadnih analitičara, a i naše vlastite procjene su takve, da se sukobi u Crnoj Gori i na Kosovu ne mogu izolirati, kao što se to čini s BiH. Sve upućuje na procjene zapadnih vlada i zapadnih vojnih vojnih analitičara da se moraju poduzeti nužne političke, ali i vojne preventivne mjere, koje bi onemogućile da rat na Kosovu i Crnoj Gori započne u onom intenzitetu koji bi bio vrlo opasan za sigurnosno stanje u regiji. Na kraju krajeva, svi smo mi upoznati s činjenicom da u Bosni traje krhki mir, i sukobi na Kosovu i u Crnoj Gori bi sigurno utjecali na ponavljanje, tj. na obnovu sukoba u BiH, a znajući relativnu slabost državnih struktura Makedonije, a naročito Albanije, ti bi se sukobi prenijeli sigurno i u Makedoniju i u Albaniju". (RFI) 260106 MET may 98