AUSTRIJA 22. V. DIE PRESSE NAUMANN:

AUSTRIJA DIE PRESSE 22. V. 1998. General Naumann: "SAD ne žele pretvoriti NATO u svjetskog policajca" - Gospodine generale, što NATO danas jamči nakon praktičnog nestanka bivšeg velikog protivnika? = NATO i dalje jamči zaštitu mira i stabilnosti. Točno je, doduše, da se više ne suočavamo s egzistencijalno opasnim situacijama kao za vrijeme hladnog rata. No, i dalje živimo u svijetu koji očituje brojne nesigurnosti i rizike. - Što Vi kao predsjedatelj vojnog odbora NATO-a podrazumijevate pod tim velikim sigurnosno-političkim rizicima? = Prvo treba spomenuti proizvodnju oružja za masovno uništenje. To je uistinu velika opasnost - ne samo za NATO već za cijeli svijet. Čak ni pod dojmom atomskih pokusa na indijskom podkontinentu ne smatram da je atomsko oružje najopasnije - najopasnije je biološko oružje. To je strateško oružje koje je lako proizvesti, a u kratkom roku može ubiti velik broj ljudi. Malom količinom za čiji prijevoz nisu potrebne ni rakete ni zrakoplovi, moguće je uništiti grad srednje veličine s 40 do 50 tisuća stanovnika. Nitko pak nije spreman za odvraćanje takve prijetnje. Sprječavanje proliferacije i zaštita od posljedica proliferacije danas je zasigurno jedna od najvažnijih sigurnosnopolitičkih zadaća. Policijske snage nisu spremne za odvraćanje svih opasnosti. Nadalje, osvrnimo se na stanje u pojedinim dijelovima Europe i njezina okruženja. Jedan konflikt sustiže drugi. Vi Austrijanci morate paziti na vlastita vrata: Bosna, Kosovo, Albanija. Dakle, još, nažalost, ne možemo reći da je Europa sigurno mjesto za život. - U Vašim predavanjima uglavnom nabrajate još nekoliko rizičnih kategorija - primjerice, terorizam, međunarodni kriminal... = Da, ali savez poput NATO-a, čiji je najvažniji instrument vojska, nije primaran odgovor na takve stvari. U mnogih je naših članica borba protiv terorizma zadaća policije. No, mi ćemo se sigurno sve više suočavati sa suradnjom međunarodnih zločinačkih organizacija koje dijelom već danas mogu probiti monopol oružanih snaga na upotrebu sile. Osim toga, naše policijske snage još nisu pripremljene za suočavanje sa zločinačkim organizacijama koje operiraju vojnim sredstvima. - Hoće li protumjere za suzbijanje novih prijetnja biti razrađene u sljedećem Strateškom konceptu NATO-a? = U tijeku je preradba strateškog koncepta. Novi ćemo koncept dovršiti do jubilarnog sastanka na vrhu NATO-a u travnju 1999. Želimo pokazati da ovaj savez vjeruje da može dati doprinos svladavanju opasnosti našeg vremena - opasnosti koje danas nijedna država ne može sama svladavati. Mislim da možemo predložiti koncept koji će biti uvjerljiv i za javnost. - No, budimo konkretni: bi li, primjerice, sredstvo za borbu protiv proliferacije oružja za masovno uništenje moglo biti stvaranje zajedničkog NATO-ova obrambenog raketnog sustava? = Obrambeni sustav bio bi jedno od mogućih sredstava. No, zaštita od proliferacije počinje suradnjom zapadne međunarodne zajednice čiji je cilj onemogućavanje raspačavanja oružja za masovno uništenje. Nažalost, duh je već izišao iz boce te ćemo stoga morati još tješnje surađivati kako bismo se zaštitili od mogućnosti da to oružje dospije u pogrešne ruke. Navedimo sljedeći primjer: rakete, pokrenute iz okružja Europe trebaju oko 15 minuta da udare u europske ciljeve. Nijedna zemlja ne može više na državnoj razini svladati takvu opasnost. Problem nije pronalaženje sredstava za odvraćanje rakete već utvrđivanje strukture koja će djelotvorno obuhvatiti sredstva za izviđanje, sredstva za vođenje i sredstva za obranu. - Smatrate li da je želja za globalnijom ulogom NATO-a, u posljednje vrijeme sve češće očitovana u SAD, problem koji bi mogao podijeliti ili čak razoriti transatlantski savez? = Ta bi želja vjerojatno utjecala na NATO-a samo ako bi postojala težnja pretvaranju NATO-a u svjetskog policajca. No, Amerikanci to uopće ne žele. NATO je kombinacija globalne američke snage i regionalne europske sposobnosti. U tom okviru NATO mora razmotriti mogućnost djelotvornog nadzora sigurnosnih rizika na svojoj periferiji i istodobno izbjegavati dojam da je intervencionistički savez. - Je li u tom kontekstu projekcija moći NATO-a sve važnija? = To nije najvažnija točka: naime, moramo biti sigurni da ćemo iskoristiti priliku i suzbijati rizike tamo gdje se mogu pojaviti. Budemo li čekali, mogli bismo se suočiti s (...) rizicima na vlastitom teritoriju i tako biti prisiljeni svladavati moguće negativne posljedice za naše vlastito stanovništvo. Stoga moramo pokušati provesti zaštitu što je moguće bliže rubu područja pod ovlašću NATO-a i time držati rizike na distanci. - Smatrate li da prijeti opasnost jačanja sklonosti Amerikanaca unilateralizmu zbog njihove velike prednosti na vojno-tehničkom području - posebno kada se Europljani ponovo počnu žaliti zbog izdvojenih američkih istupa? = Mi Europljani ne bismo trebali tako glasno jadikovati zbog američkog unilateralizma. Trebali bismo - a to mišljenje dijelim s glavnim tajnikom NATO-a Javierom Solanom - daleko više biti nezadovoljni nedostatnom voljom Europljana nego viškom američke sposobnosti vođenja. Na temelju dugogodišnjega iskustva u NATO-u mogu reći sljedeće: Amerikanci su strašno dobrodušna vodeća sila. U većini slučajeva neobično strpljivo prate naporan europski proces stvaranja mišljenja. Pritom valja napomenuti da je - općenito gledano - postalo daleko teže ostvariti konsenzus u NATO-u: prvo, zato što nedostaje ujedinjujući pritisak u obliku ugroženosti čitave zajednice; drugo, zato što egoizam nacija raste; treće, zato što Europa, nažalost, još nije sposobna nastupati jednoglasno. U Europi je jako teško naći zajednički nazivnik bez zemlje koja preuzima vodeću ulogu. Uvjeren sam da će biti jednostavnije promicati proces stvaranja konsenzusa u NATO-u kada globalnoj sili SAD bude suprotstavljen jedinstveni glas Europe. No, u tom bi slučaju Europa nužno morala i razmišljati u globalnim kategorijama. Dakle, najbolji način sprječavanja izdvojenih američkih istupa bila bi, jednostavno, izraženija uloga Europe. - Zašto to nije moguće? = Ključni je problem nedostatna spremnost i odlučnost europskih država da nastupaju jednoglasno i potom odlučno djeluju. I vojno gledano, na kocki je mnogo više od nekoliko zapovjednih mjesta za ovu ili onu zemlju. Želim da Europa globalizaciju ne drži u prvom redu opasnošću nego prilikom. Ako to ne shvatimo, propustit ćemo vlak. - Kakav je sadašnji odnos NATO-a spram Rusije? Funkcionira li suradnja utvrđena temeljnim dokumentima? = Dobro se krećemo u smjeru povjerenja, otvorenosti i transparentnosti. To dakako nije proces koji može besprijekorno funkcionirati od danas na sutra i dovesti do aspolutnog sklada, to traje. No krećemo se u smjeru plodne suradnje obilježene uzajamnim razumijevanjem. Obje su strane shvatile da sigurnost možemo stvoriti samo zajednički. - Imate li dojam da Rusija danas više prihvaća proširenje NATO-a na istok nego prije godinu dana? = Nekima u Rusiji još je teško shvatiti proširenje na istok jer su još zarobljeni u tradicionalno mišljenje po kojemu zemljopisne tampon-zone stvaraju sigurnost. Oni koji tako misle, moraju dakako proširenje NATO-a na istok držati glodanjem vlastitog sigurnosnog bedema. No proširenje na istok baš to nije. Ne radimo ništa što bi bilo usmjereno protiv Rusije. A teritorij u XXI. stoljeću doista više nema presudnu ulogu u stvaranju sigurnosti vlastite zemlje. Sredstva kojima će se u buduće moći isključiti neprijatelj treba tražiti na području elektronske borbe - a tu 1000, 2000, 3000 kilometara tampon-zone nisu više zanimljive. Inače, kao i prije, dvojim da je otvaranje NATO-a tema koja većinu građana Rusije zanima ili čak brine. - Natuknica Kosovo: koju ulogu tu vidite za NATO? = To moraju odlučiti političari. Radi se o tomu da se s jedne strane spriječi da kosovski sukob prijeđe na susjedne zemlje. S druge strane, treba osigurati da se vodi računa o opravdanoj težnji kosovskih Albanaca za autonomijom unutar granica Savezne Republike Jugoslavije. Ne smije se dogoditi da se u Europi manjine nasiljem sprječava da govore svojim jezikom i da se školuju na svojem jeziku. Oni koji žele biti članovima europskoga kluba, moraju se pridržavati klupskih pravila.(...) 250104 MET may 98