FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAVRŠIO SKUP "HRVATI BOKE KOTORSKE"

ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Tijekom dvodnevna znanstvenoga skupa "Hrvati Boke Kotorske", koji je danas u organizaciji Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 i Filozofskoga fakulteta u Zadru završio s radom, iznesene su mnoge nove spoznaje i znatno obogaćena slika o bokeljskoj prošlosti i sadašnjosti. Izlaganja sudionika još su jednom nedvojbeno upozorila na povezanost Boke s Dalmacijom i Hrvatskom u cjelini, zaključeno je na kraju skupa.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Tijekom dvodnevna znanstvenoga skupa "Hrvati Boke Kotorske", koji je danas u organizaciji Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 i Filozofskoga fakulteta u Zadru završio s radom, iznesene su mnoge nove spoznaje i znatno obogaćena slika o bokeljskoj prošlosti i sadašnjosti. Izlaganja sudionika još su jednom nedvojbeno upozorila na povezanost Boke s Dalmacijom i Hrvatskom u cjelini, zaključeno je na kraju skupa. #L# Bokeljska se mornarica prvi put spominje 13. siječnja 809. prigodom prijenosa moći sv. Tripuna u Boku. Tada je Mornarica na sebe preuzela obvezu štovanja i proslavljanja sv. Tripuna, a to čini i danas, svake godine na Dan sv. Tripuna (3. veljače). Osim obilježavanjem sv. Tripuna Mornarica se bavila zaštitom Bokokotorskoga zaljeva od gusara, a njezini su se članovi borili i u mletačkoj floti. Sredinom XIX. stoljeća odlučeno je da članovima mogu biti i pripadnici drugih zanimanja, a udruga se počinje baviti samo proslavom sv. Tripuna i tako djeluje do početka Drugoga svjetskog rata kad ju zabranjuju Talijani. Rad udruge obnavlja se 1947., a od 1991. ponovno sudjeluje u svetotripunskim svečanostima, kazao je počasni admiral Bokeljske mornarice Anto Simović. Boka nosi naziv "Zaljev hrvatskih svetaca" jer je dala polovicu "hrvatskih" svetaca koje je priznala Sveta Stolica. Danas djeluje još samo kotorska nadbiskupija, a hrvatska sastavnica Boke umire, jer je donesen zakon po kojemu svaki došljak, a to su uglavnom Srbi i Crnogorci, može preuzeti privatnu zemlju Hrvata, graditi kuću ili otvoriti obrt bez vlasnikova pristanka, kazao je Tihomir Luković, ekonomist rodom iz Boke. Skup je priređen pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i tehnologije i Hrvatske matice iseljenika, a radovi će biti tiskani u posebnu zborniku. (Hina) dduk gk 231650 MET may 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙