ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Međunarodna konferencija "Regionalna suradnja u jugoistočnoj Europi", s ciljem objašnjenja smisla i političke pozadine regionalne suradnje u jugoistočnoj Europi, kao uvjeta za suradnju s europskim i
transatlantskim integracijama, održana je u petak u Europskom domu u Zagrebu, uz sudjelovanje predstavnika međunarodnih organizacija i inicijativa, uglednih inozemnih i domaćih politologa, političkih geografa, pravnika i diplomata.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Međunarodna konferencija "Regionalna
suradnja u jugoistočnoj Europi", s ciljem objašnjenja smisla i
političke pozadine regionalne suradnje u jugoistočnoj Europi, kao
uvjeta za suradnju s europskim i transatlantskim integracijama,
održana je u petak u Europskom domu u Zagrebu, uz sudjelovanje
predstavnika međunarodnih organizacija i inicijativa, uglednih
inozemnih i domaćih politologa, političkih geografa, pravnika i
diplomata. #L#
Inicijativa za suradnju u regiji naišla je na kontroverzan odjek u
hrvatskoj javnosti i ona danas predstavlja "visoko politizirano"
pitanje, rekao je u uvodnom slovu konferencije Ljubomir Čučić,
predsjednik Europskog doma, koji je uz Fakultet političkih
znanosti suorganizator skupa. Svrha je konferencije približiti
odgovore o tome postoji li funkcionalna međuovisnost u regiji; može
li suradnja pridonijeti regionalnoj sigurnosti i stabilnosti; kako
ona koristi u približavanju EU-u i NATO-u; koje su posljedice
nesuradnje i što je utjecaj tih pitanja na hrvatsku politiku i
njezin položaj u Europi.
Koordinator Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi, bivši
austrijski vicekancelar Erhard Busek, izrazio je zadovoljstvo što
prvi put ima priliku objasniti ciljeve SECI-a u Hrvatskoj koja u
SECI-ju ima status promatrača.
Američka vlada pozvala je u prosincu 1996. Albaniju, BiH, Bugarsku,
Grčku, Hrvatsku, Mađarsku, Makedoniju, Moldovu, Rumunjsku,
Sloveniju i Tursku da sudjeluju u SECI-ju. Razlozi za takav potez
Washingtona, po Buseku, leže u "strategiji izlaza" iz BiH, odnosno
nastojanju da se stvore uvjeti mira i stabilnosti koja će omogućiti
povlačenje američkih vojnika.
On je istaknuo kako je SECI samo jedna od inicijativa međunarodne
zajednice za jačanja duha suradnje u regiji, kojoj je prethodio
Proces stabilnosti i dobrosusjedstva iz Royaumonta (prosinac
1995.), i bugarska inicijativa za balkansku konferenciju o
stabilnosti iz srpnja 1996. Danas postoji odlična suradnja Procesa
Royaumont, koji prednost daje razvoju dobrosusjedstva i civilnog
društva i SECI-a koji više nastoji na ekonomskoj i tehničkoj
suradnji, rekao je Busek.
SECI, po riječima svog koordinatora, predstavlja "kamp za obuku" za
užu suradnju u regiji i pripremu za europske integracije. SECI nije
organizacija, rekao je Busek ističući da postoji samo koordinator,
dva pomoćnika i ured u sjedištu OESS-a u Beču. Ovogodišnji proračun
je 300.000 dolara, a trenutačno se radi na šest projekata i još su
dva u pripremi. Za svaki pojedini projekt postoje radne skupine, pa
se tako trenutačno radi na projektima uređenja graničnih
prijelaza, zatim tu su skupine za infrastrukturu, energiju,
podršku srednjim poduzećima, plinifikaciju, program za oporavak
Dunava i Crnog mora, grupe za elektoenergetske sustave, burze i
druge. Kao najvažnija tijela u radu inicijative Busek je izdvojio
sastanke nacionalnih koordinatora i vijeće poslovnih savjetnika.
"Mi smo simbol tranzicije u regiji. Okrenuti smo ekonomiji i
tehnici, a ne politici. Okrenuti smo praktičnim rezultatima",
zaključio je Busek, dodajući kako su priče o novom entitetu i
granicama koje uspostavlja ta incijativa "besmislice".
Posebni izaslanik Europske komisije Per Vinther govorio je o
Regionalnom pristupu EU regiji jugoistočne Europe, koji znači da će
EU razvijati svoje političke i gospodarske odnose sa zemljama u
regiji i sklapati istovrsne sporazume s njima, uzimajući u obzir
"posebnu prirodu individualne situacije svake zemlje".
Glede kritika da su samo zemlje prostora bivše Jugoslavije
"počašćene" regionalnim pristupom EU, Vinther je rekao kako su isti
tretman u pripremama za članstvo imale i zemlje Srednje Europe i
baltičke republike. Ni glede postavljanja uvjeta nema nikakvih
novosti, rekao je Vinther. Uvjeti su postavljani pri svim ranijim
učlanjenjima u EU, kod uvođenja EMU i eura.
Glede težnji koje je Hrvatska iskazala prema euroatlantskim
integracijama, ona, po Vintheru, do sada svojim djelovanjem nije
uvjerila međunarodne partnere da je istinski privržena provedbi
reformi nužnih za ostvarenje tih težnji. Podsjećajući na razloge
suspendiranja pregovora s Hrvatskom o sporazumu o trgovini i
suradnji i o programu Phare godine 1995., Vinther je rekao kako je
EU danas spremna kroz "kritični dijalog" pomoći Hrvatskoj da ponovo
ostvari uvjete za obnovu pregovora.
Ministarsko vijeće EU je u svojim zaključcima od 27. travnja
preporučilo status quo u odnosima s Hrvatskom. Glavna zbrinutost EU
glede Hrvatske u sadašnjoj se situaciji tiče medija, posebice
elektronskih, pitanja povrataka izbjeglica, sigurnosne situacije
u istočnoj Slavoniji i utjecaja Hrvatske u BiH, rekao je Vinther.
On je istaknuo da Hrvatskoj nisu zatvorena vrata EU. Različiti
oblici pomoći EU kontinuirano stižu u Hrvatsku. Humanitarna pomoć u
sedam godina iznosila je 600 milijuna DEM, pomoć u obnovi stalno
raste, pa je za 1998. predviđeno 30 milijuna DEM.
Pozivajući se na porezne obveznike u zemljama EU, Vinther je
upozorio kako bi, ukoliko kod njih izostane osjećaj da pomoć
Hrvatskoj daje trajne učinke u smislu povratka i pomirenja, mogao
"presušiti izvor" pomoći. U zaključku on je rekao kako nije pitanje
"da li" nego kada će se zemlje jugoistočne europe pridružiti Uniji,
ali da brzina tog procesa u cijelosti ovisi od samih zemalja.
Na skupu su govorili i prvi tajnik britanskog veleposlanstva
Anthony Mockton, koji je pročitao govor odsutnog veleposlanika
Colina Munroa, prema kojem je "suradnja u duhu dobrosusjedstva u
regiji u najboljem interesu Hrvatske".
Suradnik britanskog Kraljevskog instituta za strateške studije
Krsto Cviić upozorio je na svježa sjećanja na rat i druge strahove
kao opravdanu prepreku suradnji, koju Zapad nameće prebrzim
tempom. Članica Europskog parlamenta Doris Pack kritizirala je EU
zbog premale pomoći Hrvatskoj i govorila o stanju u drugim zemljama
u regiji, a u poslijepodnevnom dijelu konferencije govorili su,
među ostalima,0 Ranko Petković, stručnjak za međunarodne odnose iz
Beograda, Anton Bebler, politolog iz Ljubljane, predstavnik OESS-
a, veleposlanici Njemačke i Mađarske Volker Haak i Zsolt Szalay.
(Hina) dh sb
221657 MET may 98