UPITNA BUDUĆNOST PREDSJEDNIKA HABIBIJA - ANALIZA

DŽAKARTA, 21. svibnja (Hina/AP/AFP) - Kad je predsjednik Suharto u četvrtak podnio ostavku, milijuni diljem te zemlje, četvrte po redu po broju stanovnika, pozdravili su odluku koja je slijedila nakon višednevnih pobuna i prosvjeda.#L# Analitičari se, međutim, pitaju hoće li autokratova odluka da napusti vlast koju je obnašao 32 godine, automatski otvoriti Indoneziji mogućnost da krene ispočetka, zauzme novi gospodarski smjer, pa možda i uvede demokratske reforme. Ozbiljne sumnje u takve promjene posijala je Suhartova odluka da zemlju preda u ruke dugogodišnjeg prijatelja Baharudina Jusufa Habibija, ocjenjuje agencija Associated presse (AP). Podnoseći ostavku, Suharto (76), je zamolio oprost za pogreške ne nudeći zemlji viziju za budućnost. Suharto je izjavio kako će Habibi iznijeti ostatak njegova predsjedničkog mandata do 2003., čime je odbacio ranije najavljeno obećanje o prijevremenim izborima, dodaje AP. Stoga i ne začuđuje da je splasnula euforija kojom su Indonežani na televizijskim ekranima pratili Suhartov odlazak. Prvotno ushićenje ustupilo je mjesto razočarenju. Studenti, koji su ostavku pozdravili uzvicima "Konačno slobodni!", potvrdili su da će nastaviti prosvjede sve do Habibijeve ostavke i novih izbora. Habibi je prisegnuo za potpredsjednika u ožujku, a njegovim imenovanjem za potpredsjednika u siječnju, Suharto se izravno usprotivio željama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) s kojim je Indonezija vodila teške pregovore. Ta je odluka, navodi agencija AFP, dovela do pada rupije 21. siječnja. Habibi je već bio poznat po spornim gospodarskim odlukama, nesporazumima s vojskom koju je u nekoliko navrata, kao ministar istraživanja i tehnologije, prisilio na kupnju opreme koju vojska nije željela. MMF je u pregovorima o pomoći Indonezije inzistirala na provedbi oštre gospodarske reforme. Tada je odlučeno da neki od Habibiju dragih projekata, poglavito tvornica zrakoplova, neće dobiti novčanu potporu vlade. Pri vrhu zadaća kojima će se Habibi morati posvetiti jest stvaranje novih odnosa s MMF-om. Paket od 43 milijarde dolara koje je MMF obećao na ime pomoći Indoneziji doveden je u sumnju nakon Suhartove reakcije na krizu proteklih mjeseci. Nepotizam i korupcija kojom se obogatio Suhartov klan i prijatelji težak su problem za gospodarstvo, ocjenjuju prosječni Indonežani ali i međunarodni bankari. Dobitnik Nobelove nagrade za mir Jose Ramos-Horta iz Istočnog Timora prognozirao je u četvrtak da će se protuvladini prosvjedi nastaviti, a Habibijeva vladavina potrajati nekoliko dana. "Habibi je pridonio stečaju i nije čovjek kojemu se može vjerovati da će provesti potrebne reforme. On je najgori mogući izbor", rekao je Ramos-Horta koji drži da treba organizirati slobodne izbore za tri do šest mjeseci. Ramos-Horta se zauzeo za hitno oslobađanje političkih zatvorenika Timora i referendum o samoodređenju te regije za godinu ili dvije, za što je zatražio potporu Ujedinjenih naroda. Indonezija je izvršila invaziju na Istočni Timor 1975. kada se povukao Portugal, bivša kolonijalna sila. Džakarta je formalno anektirala taj teritorij, što joj međunarodna zajednica nije nikada priznala. Prema ocjenama humanitarnih organizacija oko 200.000 ljudi umrlo je tijekom vojne inavazije i poslije od posljedica gladi. Ramos-Horta, bivši novinar koji od 1975. predstavlja pokret otpora Timora, a danas živi u egzilu, smatra da Suhartu treba suditi za njegova zlodjela. "Vjerujem da pravda mora biti izvršena čime bi se budući čelnici poticali na poštivanje prava i zakona", zaključio je dobitnik Nobelove nagrade za mir 1996. godine koju dijeli s rimokatoličkim biskupom Carlosom Ximenesom Belom za mirno nastojanje rješenja pitanja Istočnog Timora. (Hina) rt rb 211647 MET may 98