FRANCUSKA-LIBERATION OD 20.5.98. LISABON EXPO

FRANCUSKA LIBERATION 20. V. 1998. Lisabon, pogled na more i budućnost Posebni izvjestitelj lista J.-H.A. izvješćuje sa svjetske izložbe u Lisabonu Expo '98: "Planet u malom na obalama Tahoa: to želi biti Svjetska izložba u Lisabonu, zadnja u ovome stoljeću. Sutra, na dan svečanog otvorenja, Portugal će proslaviti pedesetu obljetnicu otkako je nacionalni junak Vasco de Gama otkrio put za Indiju. Tako je nađena tema Expoa: 'Oceani, svjetska baština za budućnost'. Tema će mijenjati lik po paviljonima, premda su organizatori ostavili dovoljno prostora za 147 zemalja koje su zastupljene na izložbi, da bi se oni koji nemaju mora okrenuli temi vode općenito. Tako će Austrija govoriti o 'čistoći i kakvoći vode', izloživši kao simbol 'najveći lazurni kamen u svijetu'. Expo želi biti neumjeren. Počevši od oceanarija, drugog najvećeg akvarija na svijetu nakon onoga iz Osake u Japanu, koji izaziva najveću pozornost. Od 25 tisuća primjeraka više stotina zastupljenih vrsta, Lisabonci su poludjeli za Amalijom i Euzebijom, parom aljaških vidra koje su dobile mladunče... Expo također želi djelovati pedagoški. Tu se može doznati da voda pokriva 70,8 posto površine planeta i kako proučavanje morskih ježeva može pomoći u borbi protiv raka. Paviljon 'Poznavanje mora' podruguje se tom pedagoškom ludilu dočekujući posjetitelja na samom ulazu s deblom i ovim riječima: 'Predmet pliva na vodi ako je lakši od nje'. Ovaj golemi morski muzej priča također o splavima, jedrima, skafanderima... sve do znanstvenih ekspedicija u velikim dubinama. Paviljon 'Budućnost' razmišlja ekološki. Dijapozitivi u tri dimenzije (treba imati posebne naočale) prikazuju djetešce sa suznim očima, preplašeno zbog velike nesreće koja prijeti oceanima i planetu: crne plime, izlijevanje kemijskog otpada, nitrata... Na sreću, dijete se opet smiješi kada njegova starija braća odluče da će se boriti protiv onečišćenja. Zadnji od četiri velika tematska paviljona, paviljon 'Utopija' je amfiteatar s deset tisuća mjesta koji četiri puta na dan prikazuje predstave o mitovima i legendama o moru, francuskih redatelja Philippea Gentyja i Françoisa Confinota. Međunarodni paviljoni ne zaostaju. U francuskom se može pogledati film na trima ekranima koji čine kupolu, o raznolikosti 'francuske obale duge 5.500 kilometara' viđene 'očima pomorca koji plovi k obali'. Sa znatiželjom se očekuju Nijemci sa svojom simulacijskom predstavom koja daje dojam puta k podmorskoj stanici na stotinjak metara dubine. Portugal, čiji je paviljon Alvara Siza Vieira zacijelo arhitektonski biser izložbe, među ostalim zorno prikazuje uređenje portugalskih banaka u Aziji putem filma koji spaja stvarne i sintetizirane slike. Kina donosi reprodukciju svog zida od školjaka; Brazil - 'videoakvarij' zahvaljujući kojemu možeš zaroniti u tropska mora i Amazonu; Vatikan, koji je predvidljiv, pričat će o 'vodi, izvoru života', 'oceanima, daru stvaranja', pa i o 'Petrovoj lađi'... Da bi ovu veliku razonodu priredio na samo jedno ljeto, Portugal je potrošio gotovo 12 milijarda franaka. No organizatori uvjeravaju da će se na koncu izložba isplatiti zahvaljujući velikoj prodaji nekretnina na Expo-urbe (...). 'Htjeli smo izbjeći grješke Seville', opetuju što je tko bolje mogao, smjerajući na financijski ponor iz doba španjolske izložbe 1992., koje bi troškovi, iako još točno nisu utvrđeni, mogli biti veći od šest milijarda franaka. Ipak, za Lisabon nije vrijeme završnih računa, već vrijeme slavlja." 210118 MET may 98