ZAGREB, 20. svibnja 1998. (Hina) - Komisija članka 11. pozitivno ocjenjuje napore hrvatske Vlade oko postupaka povratka izbjeglica, ispunjavanja njezinih obveza glede multietničkog sastava vlasti na svim razinama i završetka postupka
ponovne registracije raseljenih osoba, a sigurnosnu situaciju ocjenjuje stabilnom, kaže se u priopćenju izdanom u srijedu tijekom posjeta članova komisije hrvatskom Podunavlju.
ZAGREB, 20. svibnja 1998. (Hina) - Komisija članka 11. pozitivno
ocjenjuje napore hrvatske Vlade oko postupaka povratka izbjeglica,
ispunjavanja njezinih obveza glede multietničkog sastava vlasti na
svim razinama i završetka postupka ponovne registracije raseljenih
osoba, a sigurnosnu situaciju ocjenjuje stabilnom, kaže se u
priopćenju izdanom u srijedu tijekom posjeta članova komisije
hrvatskom Podunavlju. #L#
Komisija Članka 11. u svojem je priopćenju prije toga izrazila
sućut svima koji su tijekom rata u Podunavlju izgubili svoje
najmilije.
No, unatoč izrečenim pozitivnim ocjenama, članovi Komisije
izrazili su i svoju zabrinutost zbog nekoliko stvari koje su
zamijetili tijekom posjeta.
Prije svega, kako se kaže u priopćenju, "iz cijelog se područja i
dalje iseljavaju izbjeglice i dugogodišnji stanovnici", potom se
navodi kako je, unatoč preuzetim obvezama hrvatske Vlade, premalo
učinjeno u rješavanju problema oko 2500 izbjegličkih obitelji koje
se žele dragovoljno vratiti u druge dijelove Hrvatske, a postupak
povratka ometa i "nedostatak učinkovitih, sveobuhvatnih,
nediskriminirajućih i brzih postupaka pri traženju pravedne
naknade za imovinu".
U priopćenju Komisija članka 11. kao negativnost navodi i
nefunkcioniranje gradskog vijeća Vukovara, za što krivi obje
strane i traži brzo rješenje, a ističe i činjenicu da je vrlo mali
broj ljudi dosad dobio pomoć za obnovu domova.
Kao posebni razlog zabrinutosti komisija spominje provedbu zakona
o oprostu i izvješća o nastavku sudskih procesa zbog djela
podložnih tom zakonu.
Hrvatsku se vladu u priopćenju ponovno poziva da "javno potvrdi
preuzetu obvezu da neće biti otvaranja novih sudskih postupaka za
ratne zločine bez suglasnosti Međunarodnog suda za ratne zločine
počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY), osim 25 poznatih
slučajeva".
Treba podsjetiti da je Komisija članka 11. istim riječima to
zahtijevala od hrvatske Vlade i nakon posljednjeg posjeta
Podunavlju, 16. veljače, nakon čega je u izjavi za Hinu tadašnji
ministar pravosuđa RH Miroslav Šeparović rekao da "ICTY nema
nikakvu kontrolnu funkciju nad hrvatskim sudovima niti bi takav
nadzor bilo koji predstavnik Vlade mogao 'službeno' ili
'neslužbeno' obećati".
"Niti jednom pravnom normom nije predviđeno da bi ICTY davao
suglasnost za vođenje postupaka u Hrvatskoj", rekao je tada
Šeparović.
Na kraju priopćenja Komisije članka 11. kaže se da bi i srpska
zajednica mogla učiniti više za napredak procesa pomirbe i da bi
trebala aktivnije surađivati s hrvatskim dužnosnicima u rješavanju
stvari od zajedničkog interesa.
(Hina) dam rb
201946 MET may 98